Put kave – nepoznato o poznatom

Put kave : nepoznato o poznatom

Kava u prirodnom izdanju

O samoj etimologiji riječi kave teško je sa sigurnošću govoriti. Čak ni osmanisti ni proučavatelji arapskog jezika ne mogu uhvatiti za čvrstu činjenicu. Arapska riječ kahva (QAHWA, QUAHWA) koristila se i prije otkrića crnog napitka kao jedan od mnogih epiteta vina. Prema jednom srednjovjekovnom arapskom leksikografu, kahva je vino. Tako nazvan jer kod osobe koja ga pije umanjuje apetit i odvraćao od hrane. Kao što vino otklanja želju za hranom, tako i kava otklanja želju za snom.

Put kave : LEGENDA O PASTIRU

Budući da su legende i mitovi puno zanimljiviji od suhoparnih činjenica, povijest i put kave započet ćemo jednom takvom pričom. Prvi korak u potrazi za domovinom kave dovodi nas u Abesiniju, današnju Etiopiju. Naime, abesinski je pastir Kalid oko 850. godine, čuvajući svoje stado, primijetio da su ovce iznimno živahne na popodnevnom suncu. Dok on umoran leži u hladu. Uzrok je tome pronašao u nepoznatim bobicama nekakvoga grma.

Kalid se poveo za primjerom svojih ovaca. Iako se ne zna je li pojeo sirove bobice ili ih je prethodno skuhao. Otkrio je da se osjeća puno bolje, da je pun energije. Supruga mu je savjetovala da svoje otkriće podijeli s njihovim duhovnim vođom. Ali kad je ovaj vidio bobice i njihov učinak, prozvao ih je đavoljim djelom i bacio u vatru. Medutim, sobu je ispunio prekrasan miris, a dotad nepoznata aroma privukla je sve prisutne. Odmah je promijenio mišljenje, skuhao od bobica napitak i proglasio ga čudotvornim. Otad su ga koristili za večernja bdijenja u molitvi. Ova priča potječe od europskih pisaca iz 17. stoljeća, dok se u arapskim izvorima nigdje ne spominje.

Put kave OD ARAPSKOG POLUOTOKA …

Neke internet stranice navode da se dugo vremena pogrešno smatralo da put kave potječe s Arapskog poluotoka. To je izvedeno na temelju kasnijih trgovačkih putova Europljana koji su ih doveli do Arabije. Botanički dokazi put kave navodno, upućuju da biljka kave, Coffea arabica, korijene vuče iz središnje Etiopije. Tamo još uvijek samonikla divlje raste. Odatle se proširila u Jemen, Arabiju i Egipat. Tek je polovicom 15. stoljeća stigla do Istanbula.

Kad i gdje su nastale prve kavane, pitanje je na koje je puno teže odgovoriti. Po svim relevantnim indikacijama, jasno je da su arapskog porijekla. Službeni izvještaj o događajima u Meki iz 1511. Daje prvu naznaku o pojavi mjesta na kojem se ljudi okupljaju družeći se uz šalicu kave. Kad govorimo o prvim kavanama, moramo napomenuti da koristimo potpuno krivi naziv. Zapravo se radilo o coffee shopovima. Mjestima na kojima se kava prvenstveno mogla kupiti. Ali s odjeljcima na kojima se mogla i degustirati. Takva su malena mjesta, danas bismo ih zvali lokalnim kavanama. Bila su osobito popularna u Istanbulu, gdje se još uvijek mogu pronaći. Kasnije su se pojavili ekskluzivniji prostori, pretežno na otvorenom, luksuzno uređeni.

Prije nego što se put kave okrene Europi, spomenut ćemo jedan od faktora koji je imao negativan utjecaj na ugled kavana. To je upotreba droga. Mnogi autori iz 17. stoljeća spominju uporabu nargila diljem kavana na Istoku. Osim duhana, konzumirao se hašiš i opijum. Sad vam je vjerojatno jasnije zašto naši konzervativni preci kafiće vide kao leglo zala.

… DO EUROPE …

Do kraja 16. stoljeća prvi su se trgovci kavom već uputili u Europu. Predstavljajući tako zapadnom svijetu nepoznati napitak. Put kave s osmanskim osvajanjima tek će tada uzeti maha. Na većini stranica kao grad koji je otvorio vrata Europe crnom napitku navodi se Venecija. Međutim, prvi spomen kavane na ovom dijelu Europe odnosi se na Sarajevo oko 1570. godine. To je, nakon Istanbula, prvi europski grad s mjestom za ispijanje kave. Venecija je svoju prvu kavanu otvorila tek polovicom 17. stoljeća.

Turski pohod na Beč omogućio je i srednjoj Europi da se upozna s kavom. Navodno su nakon bitke u turskim šatorima pronašli vreće s kavom, ali pobjednici jednostavno nisu znali što bi s njima. Problem je riješio poljski časnik Franz Georg Kolschinsky, inače prevoditelj za tursku vojsku. On je navodno otvorio prvu bečku kavanu – K plavoj boci (Zur blauen Flasche).

… Francuske …

Postoji legenda da je u Francuskoj kava postala toliko popularna da je Luj XIV preko nizozemskih moreplovaca odlučio uvesti nekoliko sadnica. Međutim, shvatio je da zima i mraz previše štete biljkama te su tako nastali prvi staklenici u svijetu! Ni Engleska nije zaostajala za trendovima iako Agatha Christie njihovu kavu ovako komentira. Kava u Engleskoj uvijek ima okus kao kemijski eksperiment!

… I AMERIKE

Sljedeća postaja put kave, nakon Europe, bila je Martinique. Gdje su sadnice puno bolje uspijevale. Zatim je kava pronašla svoju novu domovinu – Južnu Ameriku! Danas kava raste u više od 50 zemalja svijeta i, poslije nafte, drugi je najrašireniji element u trgovini. Njen najveći proizvođač je upravo Brazil. Unatoč svim ovim podacima i istraživanjima vezanim uz porijeklo kave. Ako krenete na istok, uvjerit ćete se da se u mnogim zemljama, posebno Turskoj, puno više pije čaj. Taj trend tek treba zahvatiti zapadni svijet!

Put kave : Studije i istraživanja

Studiji i istraživanja uspješno, sve više i više, često dolaze do rezultata koji pokazuju izazvane reakcije kave na ljudski organizam.
Prvi bio-farmakološki simpozij u vezi s kavom održao se u Veneciji u listopadu 1970. U listopadu 1971 u Firenci održala se druga Konvencija a 1972 u Vietri treći kongresni koji je završio izlaganjem u vezi s osobinama aktivnih tvari kave, potvrđujući pozitivni vrijednosni učinak i poričući negativne predrasude koje su se raširile u prošlosti.

Tijekom ovih konvencija, stručnjaci liječenja prehranom, nutricionizmom i ljudskom fiziologijom su potvrdili ljekovito svojstvo kave, da to piće u društvu kao naše, pomaže smanjiti fizički i mentalni stres, karakteristiku našeg doba. Sa prehrambenog stajališta, kava nije ključna u prehrani za naši organizam. Uostalom, nekolicina tvari u sadržaju kave izazivaju pozitivan učinak na organe. Prirodno, kao što se tiče svake druge hrane, neophodno je izbjegavati neumjerne količine ili pretjerano konzumiranje kako ne bi imali smetnje nastale konzumiranjem.

Svakodnevno konzumiranje

Navika svakodnevnog konzumiranja ne uzrokuje bilo koju ovisnost čak i nakon dugih razdoblja. Praćenjem se došlo do popisa nekih od najčešćih rezultata sastavljenih od odnosa kave prema našem organizmu. Kava, zapravo, je tvar koja sadržava kofein koji obično utječe na nervni centar, potiče osjetilo opće dobrobiti i aktivan je tijekom fizičkog rada ili tijekom rada koji zahtijevala dobre i brze reflekse. Ova stimulacija, zbog kombinacije između caffettaninnico kiseline (smjesa različitih kiselina između kojih su chlorogenic i caffeic kiselina). Kofein, alkaloid koji je Rungeov otkrio 1820, smještenom na sjemenu i u listu biljke kave, čaja, kakaoa i kole. To je razlog zašto u nekim državama (tj. Otok Sumatra) izravno koriste ukuhane sokove od trava koji se peče dok listaju.

Šalica kave

Šalica kave se sastoji od približno 5 cg. kofeina, i njegovo uzbudljivo djelovanje, tj. zadnjih jedan ili dva sata nakon ispijanja utječe na cerebralnospinalni živčani sustav, izaziva stimulaciju mentalnih snaga, uklanja pospanost, dosadu, prezasićenost, također psihički potišteni status, poboljšava memoriju, učenje, intuiciju i koncentracijsku sposobnost te olakšava percepciju osjetnih poticaja, smanjuje glavobolje i hemicranias. Pozitivan efekt kofeina prema aktivnostima nervnih centara je bio eksperimentiran s tehnikom uvjetovanih refleksa: to je dijelio terapeutske doze, povećava uvjetovane reflekse brzine koja je bila promatrana, dok se razdoblje njihove prikrivenosti reduciralo. Njegove spasonosnosti dosežu također i srce te zbog toga u farmakoterapiji je korišten kao kardio-toničan. Nadalje, kofein pojačava arterijski ton, bez mijenjanja pritiska, također poboljšavanje coronaries protok.

Konzumiranje

Važno je znati da posljedice prema srcu su sekundarne i ne zamjetljive, s obzirom na obično doziranje od 2-3 šalice. To se uglavnom odnosi na to da mogu biti razmotrene negativne posljedice kao na primjer tahikardija. Također pluća imaju korist od poticaja djelovanje šalice kave. Ona pruža jačanje bronhija dilatacijske i plućne ventilacije što olakšava bolje disanje. Što se mišićnog sustava tiče, kava ojačava mišićni kapacitet stezanja, smanjuje prezasićenost, poboljšava koordinaciju kretanja i sportske rezultate. Za to okrepljujuće djelovanje prema mišićnom sistemu, kava odgovara sportašima jer smanjuje prezasićenost posebno za dugotrajan sport, kada prezasićenost preuzme tijelo i kretanja postanu teža.

Kava stimulira vasomotorni živac suosjećajnog živčanog sustava dakle pomaže i u probavi. To je zato što je kava, osim toga energetsko piće za jutarnje buđenje i vrlo korisna za ručak i večeru jer postupa prema želučanim zidovima pomažući izlučivanje želučanih sokova i započinje i poboljšava probavljanje. U jetri aktivira žuč i steže žučni mjehur. U crijevima kava pomaže kretanju, poboljšavajući crijevne funkcije. Dodatni pozitivan efekt dobre šalice kave je od važnosti za bubrege gdje uzrokuje dilataciju bubrežnih arterija poboljšavajući diuresiju. Prema endokrinim žlijezdama stimulira nadbubrežne žlijezde izlučivanja (ovojnica / kortizona, itd. ; moždani / adrenalina) i konačno stimulira funkcije štitne žlijezde i metabolizam. Siromašna kalorijama, sadržaj omogućava slobodnu potrošnju bez uzrokovanja bilo koje štete prema hipo kaloričnim ishranama.

Espresso, instant, kapucino, kopi luak…

Englezu Georgeu Constantu Washingtonu, koji je živio u Gvatemali, možemo zahvaliti za postojanje instant kave, a švicarskoj tvrtki “Nestle” za postupak ledenog sušenja koji omogućava proizvodnju današnje “instantice”.

Espreso uređaj, koji je 1901. patentirao Luigi Bezzera, stvorio je još jednu vrstu kavopija. Ljubitelji kapučina, s nježnošcu se mogu prisjećati Talijana Achillesa i Gaggie koji je usavršio espreso uređaj, tako da “šiba” vrelu paru pod pritiskom.

Za one koji vole potpunu egzotiku proizvodi se jedinstvena kava. Na tamošnjim plantažama zrele bobice “skupljaju” ne samo ljudi već i male, mačkolike životinje nazvane LUAK. One po mraku “kradu” (dakako, uz blagoslov plantažera) najzrelije plodove, ali kako su zainteresirane samo za “meso”, neprobavljive sjemenke “vraćaju”, koje potom pažljivo skupljaju berači. Nešto iz prirodne fermentacije probavnog sustava luaka daje navodno jedinstven okus KOPI LUAK, kavi pripremljenoj od takvih zrna.

Kava bez kofeina

Iako će prave kavopije “frknuti” nosom na prvi spomen kave bez kofeina, vrstu tamnog napitka koju liječnici preporučuju mnogima, treba znati da se ona već dugo pije. Postupak dekofeinizacije kave, naime, postoji još od 1903. godine, kada je njemački trgovac Ludwig Roselius poklonio znanstvenicima veću količinu oštećenih zrna kave koju nije mogao prodati. Oni su, valjda pogođeni nesanicom od golemih količina napitaka, osmislili način kako da uklone kofein ne bi li ga ostalo tek 2 do 4 miligrama po šalici, a da pritom ne unište izvorni okus.

Kava za sve. Jednu kavu, molim!

Taj mirisni, opojni napitak u stanju je vratiti nas iz snenosti “u život”, ali i usrećiti nas osjećajem ugode i topline. Glavni sastojak, kofein, razvija ovisnost, no unatoč tome, kava nikada nije dospjela na “crnu listu” opijata, preživjela je tisućljeca u “legali”. Masovna konzumacija kave počela je s industrijskom revolucijom i potrebom da se ljudi održe budnima, no jedini argument za kavu ipak nije samo budnost: poziv na kavu je i poziv na ugodno druženje.
Svaka vrsta kave ima vlastiti karakter i okus, svaka ima svoje ljubitelje. Prepustite se mašti i moći ćete osjetiti mirise i arome iz različitih dijelova svijeta te otkriti okuse koji su odraz bližih i daljih kultura. Krenimo zajedno na predivno putovanje kroz zemlje pune topline i mistike u kojima uzgoj i berba kave nije samo dio svakodnevnog života, nego nešto puno više – njihova povijest, njihov DNK.

Savršena kava

Kava se, kao i vino, može pohvaliti velikom raznolikošću okusa. Iako će se neki ljubitelji i poznavatelji oduševiti određenom vrstom kave, a drugu ju popljuvati, mnogi od nas neće niti primijetiti da sadržaj šalice, ustvari, nije isti. No zato postoji relativno dobro definirani i prihvaćeni sistem za kušanje i ocjenjivanje kave. Najbolji način za usavršavanje vlastite vještine kušanja jest – probajte opet, i opet, i opet! Ali kako?
Prvo, pomirišite.

Možete početi s mirisom svježe mljevene, a zatim ga usporedite s mirisom netom skuhane kave. Sigurno možete osjetiti razliku između te dvije arome. Osim očitog mirisa kave, na što vas svaka aroma podsjeca? Možda na neki cvijet, drvo, zemlju… Igrajte se asocijacija i širom otvorite vidike.
Drugi korak, okusite kavu.

Pijenje kave

Da biste osjetili što puniji okus, kavu je najbolje brzo srknuti kako bi se tekućina ravnomjerno rasporedila po cijeloj površini jezika i odjedanput doprla do svih osjetilnih pupoljaka. Nemojte se bojati ispuštati čudne i glasne zvukove pri srkanju, tako preporučuju stručnjaci.
Ako je moguće, najbolje je nekoliko vrsta kave probati usporedno. Tako će vam okus ostati svježiji i na osjetilnim pupoljcima i u glavi. Sve uzorke pripremite u isto vrijeme, kako bi bili u skladu jedan s drugim. Uzmite si vremena i uživajte u procesu. Što više puta probate, to ćete bolji znalac postati!
Svaka dobra kava poznata je po svojim osobnim karakteristikama koje ju čine jedinstvenom. No postoje neke generalizacije okusa određene prema trima najvećim regijama u kojima se uzgaja kava, a upravo te odrednice pomoći će vam pri početku ovog eksperimenta.

Najbolji način berbe, i najskuplji, je jedna po jedna bobica

Latinoameričke kave poznate su po glatkom okusu u ustima i blago slatkoj, živahnoj kiselosti. U nekim kavama ovog područja ta kiselost se jasno izdiže iznad drugih komponenti okusa, dok u drugima samo daje lagani, ali odrješiti naglasak.
U Africi i Arabiji proizvode se kave koje često imaju slatki okus čija aroma podsjeća na zdjelu svježeg voća. Ta kvaliteta ponekad se uravnotežuje dodavanjem trpkog okusa ili gorčine. Afričke i arapske regije raspolažu velikim spektrom okusa, od nekih zrelih, i čak nalik vinu, do onih sladih, pikantnih ili limunastih.
Kave s pacifičkih podrucja su generalno gledano vrlo bogatog i punog okusa, sa zemljanim i orašastim aromama. Većinu se može opisati kao umjereno kisele a pri kraju okusa osjetit ćete blagu suhoću.

Ocjena kave

Da biste mogli bolje ocijeniti kavu, možda vam pomognu i neke osnovne informacije o samoj biljci. Oko 70 posto svjetske proizvodnje kave čini arabika (Arabica). Veliki je grm s tamnozelenim ovalnim listovima, a može narasti i do šest metara u visinu, a životni joj je vijek do 30 godina. Arabika je omiljenija vrsta od Robuste, jer daje manje kiseo napitak, s manje kofeina, te bogatijim i trajnijim okusom, Robusta je plod Coffe canepbore. Ova vrsta naraste do 10 metara u visinu, grmoliko je drvo i ima plitak sustav korijenja. Zrno joj je okruglo, manje nego kod arabike, a treba mu oko godinu dana da sazrije. Životni vijek stabla je 20 do 30 godina. Uz odlicnu kombinaciju tla, sunca, sjene i kiše potrebno je tri do pet godina da bi grm rodio prvim zrelim bobicama koje sadrže dvije zelene sjemenke, dva zrna kave.

Put kave : Uzgoj kave

Kava se uzgaja na farmama, ponajviše u tropima, dok je najbolja ona uzgojena visoko u planinama, gdje grmovi bujaju u bogatom vulkanskom dnu. Veće nadmorske visine pogodne su jer usporavaju sazrijevanje zrna kave, dajući “dublji karakter” završnom proizvodu. Bobice koje sadrže zrna kave spremne su za branje tek kada dostignu savršen trenutak zrelosti. Na žalost, taj savršeni trenutak događa se u različito vrijeme za svaku bobicu na istoj grani. Zato se skuplje vrste kave beru ručno. No, u većini se bobice kave beru strojno. Kao i kod vina, pojedinačne osobine kave ovise o području uzgoja. Fine razlike u kvaliteti su u vlažnosti i temperaturi, uzgoju i preradi zrna kave što daje iznenađujuće golem raspon okusa i aroma svakodnevnom napitku u uživanju milijuna obožavatelja.

“Savršena” šalica kave, složenog i finog okusa zahtijeva pažljivo stapanje dvije ili više vrsta zrna. Kavu je najbolje čuvati u zatvorenoj staklenoj posudi, jer su njeni najveći neprijatelji vlaga i zrak!

KAVA – Neugledno zrno, moćni napitak

Usprkos intrigantnoj, ponekad i krvavoj povijesti, neveliko prženo zrno ima samo jedan zadatak – dati napitak bez prehrambene vrijednosti, a blago stimulirajući zbog kofeina koji sadrži. Kava je postala globalni fenomen, ali i predmet brojnih medicinskih istraživanja kojima se otkriva njen utjecaj na ljudsko zdravlje.
Povijest napitka kojeg danas svi poznajemo pod nazivom crna kava, vrela je mješavina sreće, slučajnosti, političko-gospodarskih intriga, potrage za bogatstvom i moći. Jednom riječju – prava drama.

Put kave : Počnimo od legende.

Učinak zrna kave na ponašanje prvi je primijetio etiopski pastir iz plemena Galla, imenom Kaldi, negdje oko tisućite godine naše ere. Njegove su koze uvijek bile hiperaktivne nakon što bi se pogostile crvenim “trešnjama” s određene biljke, sjajnih zelenih listova. I sam je Kaldi znao pozobati nekoliko bobica, pa je vjerojatno i on postao pretjerano aktivan, baš kao i njegovo stado. Otkriće je povjerio lokalnom svećeniku pokazavši mu bobice, a ovaj ih je, kao “demonsko voće” istog trena bacio u vatru. No, umjesto urlanja poraženih demona, iz vatre je dopro prekrasan miris.

Svećenik je prvo razmislio, pa zatražio da se bobice maknu iz vatre, kako bi ih mogao proučiti. Njegovi su pomočnici bobice ubacili u vodu da se ohlade, a potom ih je svećenik ispitao. No, proučio je i bobice i vodu koja je u međuvremenu promijenila boju. Jasno, morao je i probati gutljaj. I, dogodilo se čudo. Svećenici su ubrzo shvatili da im bobice pomažu da ostanu dugo budni.

Nije vražje piće

Druga legenda govori o kavi, ali sada poznatoj pod imenom moka. Naime, neki je Arap, po imenu Omar, zbog tko zna kakvog grijeha bio prognan u pustoš sa svojim sljedbenicima, da umre od gladi. U očaju, Omar je svojim prijateljima kuhao ono što je nalazio u prirodi, pa i “voće” nepoznate biljke. Ne samo da je kava spasila izgnanike nego je njihovo preživljavanje uzeto kao znak božje volje u obližnjem gradu Mochi. Novom piću dali su ime “quahwa”, što doslovno znaci “što sprječava spavanje”.

S arapskog je područja put kave krenuo je u svijet kasno. Arapi su vjerovali da se tajna mora čuvati poput vojnih planova. Širenje kave počelo je ilegalnim putovima. Netko je uspio prokrijumčariti zrna u Indiju i počeo ih tamo uzgajati. Iz Indije je put kave krenuo dalje po Aziji.
Kršcani su neko vrijeme vjerovali da je kava vražje piće. Papa Vincent III čuo je priče o njoj i odlučio, pod geslom “neprijatelja moraš poznavati da bi se protiv njega mogao boriti”, iskušati napitak prije no što ga zabrani. Na sreću kavopija, toliko je uživao u vrelom napitku da ga je blagoslovio rekavši. “Tako je ukusna da bi bilo šteta samo nevjernicima ostaviti da je koriste”.

Osvajanje poklonika i pobjeda nad nesklonima

U različitim zemljama put kave je imao je različitu sudbinu. Pruski kralj Frederick zabranio je pijenje kave, jer je padala prodaja nacionalnog pića br. 1 – piva. Tamošnje žene zahtijevale su prohibiciju tvrdeći da kava utječe na “živahnost njihovih muževa”. I u Britaniji, gdje je apsolutni vladar napitaka bio čaj, cijena kave dosezala je vrtoglave iznose. Brzo se proširila i po sjevernoameričkom kontinentu i postala glavni napitak, pretekavši čaj.

Mnogi su europski umjetnici, glazbenici i pisci, utvrdili da je kava odličan poticaj duhu. Navodno je Francois Voltaire pio po 50 šalica dnevno. Kada se prisjetite kako se osjećate nakon dvije duple, čudo da je nakon toga uspio bilo što napisati.
Honore de Balzac osmislio je formulu koja vrlo precizno ocrtava bit tamnog napitka i odnos prema njemu: “Crna kao vrag, vruća kao pakao, čista kao anđeo, slatka kao ljubav“.

Johann Sebastian Bach je, pak, komponirao kantatu o kavi šaleći se sa svima koji su je željeli zabraniti iz različitih razloga. Polako, ali sigurno, osvajajući sve više i sve veće plantaže te sve više poklonika, kava je prvo postala unosan posao, a zatim i globalni fenomen. Kavane i kafići namnožili su se širom svijeta. Već od 1450-te, kada je u Konstantinopolu otvoren prvi kiva han, vijesti i lokalna naklapanja, druženja i ljubavni susreti, odvijaju se uz šalicu kave.

Navika, ritual, lijek

Žeđ se može utažiti raznim pićima, ali niti jedno od njih ne može nadomjestiti boju i aromu kave. Većina će se složiti kako šalica dobre kave i najgori dan može učiniti podnošljivim. Uostalom, kome nije pomogla položiti barem jedan ispit.

Kada se put kave ilegalnim putovima počeo širiti, kršćani su je proglasili “đavoljim pićem” te je pokušali zabraniti
Tajna je, kao što znamo, u kofeinu. Blagom stimulansu koji pojačava budnost i koncentraciju. Posljednjih je godina u svijetu porasla svijest o zdravlju. Tako su mnoge namirnice i pića, uključujući kavu, došle u nemilost znanosti. Pojavilo se bezbroj konfliktnih informacija vezanih uz kavu i njen utjecaj na zdravlje. Mnogi istraživači diljem svijeta trude se doznati što je istina. Ubrajate li se u skupinu kavomanijaka, evo nekoliko impresivnih činjenica za koje se uvijek možete uhvatiti kad vas počnu zasipavati lošim proročanstvima iz šalice kave. Stanovnici Arabije svim su silama čuvali njenu tajnu. Izvoz biljke izvan muslimanskih zemalja bio je zakonom zabranjen.

Bez obzira na to je li vam kava najjači poticaj da ujutro ustanete iz kreveta, obican gušt, ovisnost ili dobra pratnja uz trač partiju, nema razloga zašto svoj kavni meni ne biste proširili i prilagodili prilici. Kavu možete kombinirati s čokoladom, mlijekom, alkoholnim pićima, šlagom, sladoledom…
Volite li zanimljivosti uputit ćemo vas u par priča vezanih uz ovaj poseban napitak.

Put kave : Legenda pastira Kaldi

Tako je, prema legendi, zanimljivo djelovanje kave prvi otkrio pastir Kaldi, primijetivši čudno ponašanje svojih ovaca nakon što su pojele crvene bobice sa stanovitog grma. Priča se kako su ovce “plesale cijelu noć”, a znatiželjan Kaldi kušao ih je i sam te otkrio kako mu vraćaju energiju i čine ga življim. Ubrzo se pročulo da postoji biljka koja daje energiju, a otprilike u isto vrijeme afrička plemena su radila energetske “‘čokoladice” od kave i životinjske masti.

Tijekom godina biljka se udomaćila među mnogim narodima i zemljama, no umjetnost ispijanja kave do savršenstva su doveli Turci, koji su u nju često dodavali razne začine: klinčiće, cimet ili anis. To je išlo toliko daleko da je u turskim obiteljima kava igrala veliku ulogu posrednika oko vjenčanja. Naime, obitelj mladoženje dolazila bi isprositi ruku mlade u kuću njenog oca, a djevojka bi skuhala kavu i poslužila ju gostima. Okusom pripremljene kave ona bi svom ocu poslala poruku, nagoviještajuci svoje želje: ako se slaže s ocevim izborom u kavu bi stavila puno šećera; kada bi odluku prepuštala ocu, kava bi bila neutralna, a ako se protivi braku poslužila bi gorku crnu kavu bez šećera! U svakom slučaju i bez obzira na to koristili ju za zdravlje, u sklopu bračnog rituala ili iz čistog gušta, ono što kavi nitko ne može osporiti jest kako je postala nezamjenjivo sredstvo komunikacije.

Đavolji napitak

Odakle i zašto – kava? Kava ima dvije vrijednosti: mokra je i topla! Tako barem kaže nizozemska poslovica. O popularnosti kave ne treba ni govoriti, ali ponekad nas zaintrigira tajna njenog uspjeha. Radi se o vjerojatno, uz čaj, najraširenijem napitku na svijetu za kojim potražnja ne pada ni od trenutka kad se pojavila filter-kava, koju neki, ne biste vjerovali, s užitkom piju.

U posljednje se vrijeme među stručnjacima i znanstvenicima vode borbe i rasprave o tome tko će javnosti predstaviti relevantniju anketu i istraživanje te biti u pravu vezano uz dvojbu je li kava štetna ili korisna. Uvriježeno je mišljenje, barem na Zapadu, bilo da kava u malim količinama ne može štetiti, ali prelazak granice mogao bi značiti ozbiljne zdravstvene probleme.

Danas slušamo kako kava smanjuje rizik oboljenja od raka, šećerne i Parkinsonove bolesti, osobito štiti jetru, kontrolira rad crijeva, a da pospješuje koncentraciju i djeluje kao antidepresiv, već je dugo poznata stvar. I to nije sve! Velike količine kave sprečavaju opadanje kose jer kofein djeluje na hormone koji uzrokuju ćelavost, a umjerene količine kod muškaraca povečavaju seksualnu aktivnost i snagu!

Put kave: Širenje konzumiranja kave u svijetu

U zapadnom svijetu put kave se pojavio na Zapadu tijekom druge polovica sedamnaestog stoljeća. Stručnjaci su odredili datum njezinog službenika predstavljanje u godini poraza i izgona turaka koji su opkolili grad Beč. Nakon istjerivanja Otomana, u njihovim kampovima pronađene su nekakve vreće pune neobičnog tamnog zrna. Nitko nikada nije bio vidio ta zrna i nitko nije znalo kako se koriste. Gosp. Kolschitzky, Poljak koji je dugo vremena živio u Turskoj, uzeo je zrno i otvorio Kafe-bar gdje je crno i gorko piće je bilo služeno predstavljeno bečanima.

U početku ovo piće nije bilo cijenjeno ali Gosp. Kolschitzky nije odstupio. On je miješao kavu s medom i mlijekom, dobivajući piće koje je bilo vrlo slično današnjem kapučinu. Uspjeh je bio izravan, i prva europska kava je rođena s imenom “plava boca”. To je bila prva pobjeda za kavu u zapadnom svijetu.

Kava u Italiji

U drugoj polovica XVI stoljeća kava je prešla istočnu granicu prema prilazu Europi. Tijekom razdoblja velike plovidbe brodova Sredozemnim morem, kava je bila predstavljena u glavnim državama našeg kontinenta. Kako je već rečeno, kava se pojavila u Veneciji oko 1570. Zasluga za predstavlajnje u Italiji je pripisana poznatom botaničaru i liječniku Paduan Prospero Alpinou koji je donio vreće sa Istoka.

Venecijanci su bili prvi koji su naučili cijeniti to piće. Uostalom, u početku piće je bilo preskupu i samo su si bogati ljudi mogli priuštiti kupovinu jer se ono prodavalo u ljekarnama. Nakon prvog Kafe-bara, toliko se drugih otvorilo Veneciji da je vlasnik prvog Kafe-bara je bio prisiljen zbog borbe sa konkurencijom, objaviti brošuru veličanja zdravlja iz svojstva proizvoda.

Venecija 1716

Knjižica je objavljena 1716 i smatra se kao prvi oglasni dokument nekog Kafe-bara. 1763 Venecija je brojila 218 trgovina. U kratko vrijeme kava je postala visoko uvažen proizvod, često znak prijateljstva i ljubav. U Veneciji, u početku XVIII stoljeća, udvarači i ljubavnici su imali običaj poslati svojim miljenicama tacne pune čokolade i kave kao izraz ljubavi. Također u Italiji, kao i u drugim državama, predstavljanje kave se kosilo s mišljenjme nekih tumača Crkve, tako da su neki kršćanski fanatici poticali Papu Clement VIII da zabrani “vražije piće” vjernicima. Ali Papa, kada je okusio šalicu kave, nije zabranio njezino korištenje.

Zahvaljujući papinskom odobrenju i blagoslovu, kava je udvostručila svoj uspjeh. Kava je bila cijenjena od kulturnih ljudi XVIII stoljeća koje su nazval “piće intelektualca”. Kava je interesantna ne samo za svoje svojstvo koje je bilo “infuzija osvježenja”, nego i za njezina ljekovita svojstva (letak tiskan u Milanu 1801 je naveo važnost pripisanu kavi od nekih liječnika koji su ju opisivali kao dobar lijek).

Kava za Arape

Osim legenda i tradicija, između XIV i XV stoljeća kava se bila već uvelike raspršila među Arapima (Arabija, Jemen, Sirija, Egipat) gdje su je uglavnom konzumirali da bi mogli ostati budni tijekom noćne molitve. U početku, da bi izbjegli širenje tajne biljke koja je bila smatrana vraškom i magičnom, Arapi su zabranili izvoz jer do 1400, u Arabiji zrno kave je bilo upotrijebljavano ne samo kao piće nego je prepisivana i od liječnika s ljekovitim svojstvima. Kasnije se raspršavanjem proširila od jednog samostana do drugog i na kraju je došlo da je kava bila zastupljena u cijelom arapskom svijetu.

U Meki i u Medini, prve javne Tap-Sobe bile su predstavljen u XV stoljeću. Ljudi sui mogli ulaziti i okusiti gorku kavu (kasnije je uvedeno korištenje šećera), gustu sa često uzbudljivim učincima. U tim su opremljenim i šarenim trgovinama, u skladu s istočnom modom, sastanci su se nastavljali slušajuči glazbu i igrajući tipične popularne igre. Ali usprkos svemu tomu, upotreba pića imala je i nekih zamjerki među arapskom populacijom, jer njegove uzbudljive posljedice su se sukobiljavale sa strogim obvezama islamskog zakona.Neka nadležna tijela su osudila korištenje kave na javnim mjestima.

Kafe barovi

Mnogi kafe-barovi su se zatvorili, vlasnici dućana su bili uhićeni, sve uskladištene zaliha su bile zaplijenjene i javno zapaljene. Ali zahvaljujući egipatskom Sultanu, koji je otkazao ove narudžbe, kava je postigla takvo veliko širenje da je napitak postalo sve više popularan. Ali čak i ako je piće nastavilo sa širenjem, njegova sudbina je trpjela mnoge događaje i oprečnosti, uglavnom zbog neprijateljstva islamskih vjerskih nadležnih tijela koja su smatrala da povećanje prometa u krčmama se podudarala s smanjenjem vjernika u džamijama. Oni su odlučili uplašiti populaciju priopćavanjem da kava štetno djeluje prema ljudskom tijelu.

Također su se odigravali i fizički i ideološki progoni kave. Sa propovjedaonica su govorili protiv tog pića propovijedajući da ne samo ono je bilo zakonom zabranjeno, nego da je pijenje veći grijeh nego odlazak u gostionice. Plašeći populaciju, neki islamski vjernici pokrenuli su priopćavanjem Sudnjeg Dana, da će lica onih koji su okusili to piće biti crnije nego lonac koji su koristili u pripremi. Nadležna tijela su se bojala pobune porastom u kafe-barovima, dok vjerski, promatrači nižeg sudjelovanja prema vjerskim praksama, su se bojali gubljenja svojih važnosti. Ali barem privatno, ljudi su nastavili konzumirati kavu. Ona je postalo službeno i sve više je rasprostranjeno piće, dobivajući ime “Vino Islama”.

Put kave : Kava u Francuskoj za vrijeme Kralja Louia XIV

U Francuskoj, kava je bila predstavljen 1644 od trgovaca iz Marseille koji su dolazili sa Istoka. Uspjeh pića datira iz 1660 u Marseilleu gdje su 1671, neki privatnici otvorili, prateći model Carigrada, prvi javni Kafe-bar. Trgovina je bila smještena na djelu koji su posjećivali najbogatiji trgovaci i mornari koji se nisu zadovoljavali samo kupnjom pića u šalici, isparavajuće kave, nego su se opuštali uz igre, dim i organiziranjem svojih poslovnih putovanja.

Neki francusk uzgojitelji loze vidjevši da je prodaja njihovog proizvoda ugrožena, počeli su negativnu propagandu oko kave s podrškom nekih liječnika. Oni su raspršili perzijsku priču koja je pokazala da kava uzrokuje impotenciju te da je zbog toga kava neprijatelj ljubavi. Također Gradsko Vijeće Marseille je proglasilo da je piće “vrlo štetno za zdravlje”. Naprotiv, stanovništvo, svjesno uspaljenoj naravi Arapa, te činjenicom da su bili prvi korisnici kave, nisu bili skloni tim glasinama o neprekidnog pijenju istočnjačkog eliksira.

Marseille, Lyon, Toulouse, Bordeaux i Pariz

Kao Marseille, također Lyon, Toulouse, Bordeaux i Pariz je imao kafe-barove. Jedina stvar koja odmah nije bila javno odobrena je bila gorčina kave, jer navika korištenja šećera nije odmah raspršena. Ali kada se piće pojavilo na dvoru Louia XIV, trgovine su imale bolju sreću. Loui XIV je osjećao toliku ljubav prema piću koje je konzumirao pripremajući ju osobno, čak i onda kada je bila ponuđena njegovim gostima. Budući da je držana u velikom štovanju od kralja, kava je postala modom za sve članove dvora. Prvi kafe-barovi su se pojavili oko slavnog kazališta “Comedie Francaise”. Prvi je otvoren 1679 i bio je prvi primjer kazališnog kafe-bara, prototipu budućih europskih kafe-barova.

Cafe’ Procope 1686

Važnija je bila druga trgovina otvorena 1686 i smještena ispred “Comedie Francaise”, koja je bila poznata po imenu njezinog utemeljitelja “Cafe’ Procope”. Ta trgovina je bila važno odredište za filozofe, umjetnike, sociologe, političare, književnike: Diderot, Fontanelle, Voltaire i ostali su posjećivali kafe-barove u Europi i njegovo ime je predstavljalo važan političko-književni centar. Od ovog jednog, ostali kafe-barovi su počeli ugošćavati umjetnike i intelektualce koji su se tamo sretali i razmjenjivali svoja mišljenja i ponekad pokretali nove ideje.

U Parizu, popularan je bio i “Cafe’ de la Regence”, otvoren na kraju XVIII stoljeća i postao popularan zbog mnogih slavnih pisaca koji su se tamo sretali. Osnovan od Firentinca, on je bilo, po važnosti, drugi kafić Pariza s vrlo popularnim sorbetsom i sladoledima. To je bio razdoblje takvog sjaja za kavu da je i sam Napoleon bio veliki zagovornik i ocjenjivač tog toplog pića. U zajedništvu s blokom prisilno je uveo od 1806 do 1813 saveznicima protiv Francuske, listu neophodne robe koja je manjkala, među kojom je također bila i kava. Car je predložio stanovništvu korištenje zamjene s osnovom cikorije te je zabranio korištenje kave. Ali to je kratko trajalo. Uskoro, kava je stjecala ponovo svoje uobičajeno mjesto u svakodnevnoj navici Francuza.

Put kave : Širenje kave u Njemačkoj

Počelo je nekoliko godina kasnije zbog snažne naklonosti stanovništva prema pivu, ali tada njezin uspjeh je uzrokovao opadanje pivske potrošnje. Prvi njemački Kafe-bar datira iz 1679 i bio je otvoren od engleskog trgovca u Hamburgu. Drugi gradovi, s ovom vrstom trgovina, su bili Frankfurt, Leipzig, Nürnberg i Berlin.
Kava je imala takav uspjeh da je potaknula pritužbe proizvođača pive i uzrokavala je poteškoće u stabilnosti države. Frederic II od Prusije je morao poduzeti oštre mjere opreza kako bi spriječio procvalo kaveno tržište i postavio državnu ravnotežu. On je izdao pravni akt i dodijelio ekskluzivnost prženja zrna koje je moralo biti nadzirano od Države.

Ovaj zakon očito nije bio uvažavan od stanovništva jer najbogatije klase su lako mogle dobiti odobrenje. Zakon je stupio na snagu 21. siječnja 1781 kojim su zabranili svima da posjeduju ili prodaju kavu, peku ili prže, s kaznom od deset funta. Također je zabranio da svatko tko nije bio ovlašten za pečenje kave u vlastitoj kući ili u negdje drugdje, npr. u staji. Osim toga, oni koji su već posjedovali zrna kave bili su prisiljeni obavijestiti unutar osam dana vladin ured za dopuštenje.

Određeni događaji pokazuje važnost kave. U berlinskom predgrađu niknula su neka nova mjesta gdje bi turisti mogli odsjesti i dobiti mlijeko i kavu. Ali to se kosilo sa zakonom i vlasnici su uskoro morali prekinuti prodaju kave. Da bi uklonili tu prepreku, vlasnici su odlučili nuditi putnicima isključivo šalice i vrelu vodu te ih informirati kako bi mogli pripremiti sami svoju kavu. Kada je kralj umro, zakon zabrane je, nasreću, bio opozvan.

Put kave : Kava u Engleskoj

Engleska, znana kao država potrošača čaja, povećala je utjecaj kave među stanovništvom od druge polovica XVII stoljeća. 1652, vlasnik dućana Daniel Eduard, vraćajući se s puta sa Istoka, uveo je zrno kave za svoje prijatelje nudeći im kavu u svojoj kući. Slijedeći njegov primjer, mnogi intelektualci su počeli imati sastanke u svojim kućama, formirajući klubove za probivanje kave dok su raspravljali o umjetnosti, literaturi i politici.

Porast vrijednosti pića je poticalo neke ljude da uvedu kavu u London i na javna mjesta. Daniel Eduard je bio prvi koji je otvorio popularan javni kafe-bar nazvan “Michael’s Alley”. Nakon četvrtine stoljeća od otvaranja prvog kafe-bara, London je brojio preko 300 mjesta. Da bi privukli više kupaca na prvom javnom mjestu su raspršavali letke koji su trenutačno izloženi u “British Museum”.

Sreća za kavu u Engleskoj je činjenica da je pomagala u borbi problema alkoholizma, koji je bio vrlo raspršen u engleskom društvu oko druge polovice sedamnaestog stoljeća. Propaganda protiv alkohola je rukovođena liječnicima koji su označili bolesti uzrokovane zloupotrebom visoke gradacije pića. To je jedan od razloga koji je je omogućilo uspjeh kave i njezina potrošnja je zamjetno smanjila porok pijanstva.

Problemi sa kafanama

Uostalom u državi, kava je imala neka razdoblja dvojbe. Zapravo, zbog rastuće popularnosti novih javnih mjesta, žene su se osjećale zanemarene pored svojih muškaraca koji su se često sretali u kavanama. Zbog toga su 1674 raspisali peticiju protiv pića. Kao odgovore prema ovoj akciji, muškarci su otisnuli dokument koji je bio usmjeren ka opovrgavanju tog klevetničkog podmetanja. Drastičnije posljedice, čak i ako su bile kratkog vijeka, bile su uzrokovane pravim mjerama protiv kave.

Kralj Charles II of England bio je mišljenja da su kavane bile smještene tamo gdje bi ljudi mogli organizirati podrivačke demonstracije. U prosincu 1675 je naredio zatvaranje trgovina. Ovo djelovanje je povećalo nezadovoljstvo među stanovništvom i kralj je bio primoran da to opozove svoju naredbu nakon jednog tjedna. Ta dva događaja dokazuju poraz neprijatelja kave i uspjeh individualne slobode građana i novi unos cijenjenja ispijanja kave u kavanama.

Put kave : Kava u Sjedinjenim Američkim Državama

U SAD-u kava je predstavljena 1670 od kolonizatora koji su uvezli europske navike i običaje. Čak i ako nije bila vrlo raspršena, kava je postigla svoj uspjeh nakon druge polovice XVIII stoljeća. Stječući tržišta najvažnijih američkih gradova u kratko vrijeme.

Put kave : Švedska: nevjerojatna epizoda

Anegdota u vezi s kavom se događala u Švedskoj, gdje u XVIII stoljeću su se dvije grupe građana jako oštro svađale. Jedan od njih je tvrdila da je kava bolje piće nego čaj, dok je drugi tvrdila suprotno. Da bi riješili problem, kralj Gustav III of Sweden je naredio da daju jednom blizancu osuđenom na smrt u stockholmskom zatvoru kavu, a drugom čaj. U kratko vrijeme činjenice bi pokazale koji bi umro prvi. Motreni od liječnika i sudaca, eksperiment je počeo, dok su se različiti građani kladili i predviđali koji će preživiti. Paradoksalno oboje su poživjeli godinama, dok su svi nadležni liječnici, sudci, kralj i kladioničari umrli prije kažnjenih blizanaca. Od dvojice, prvi koji je umro više od 50 godina nakon eksperimenta, i bio je brat koji je pio čaj, ali ne zbog pića nego od starousti u 83. godini. Ovaj drugi je umro skoro kao stogodišnjak.

Put kave : Kava u Turskoj

Kada se kava počela širiti među turskim stanovništvom, vjerojatno zbog onih koji su imali koristi za njezinu potrošnju, glasina je govorila da je Allah imao neku kavu prije stvaranja, neki čaj tijekom dana odmora, i neko vino kada ga Adam i Eva nisu slušali. Poanta priča je bila da kava izoštrava inteligenciju, potiče kreativnost i maštu. Neka mjesta su bila otvorena u gradu Constantinoplisu tijekom kraljevanja Solyman the Magnificent (Velečanstvenog).

Prvi “Kafić za uglađene ljude” koje su nazivali “školom kulturnih ljudi” ili “školom mudrosti” gdje je kava bila nazvana “mlijeko šahovskih igrača i mislioca”. Na ovaj način, uskoro su postala sve brojnija mjesta za elitu gdje su se susretali mnogi diplomati, intelektualci, umjetnici, pjesnici, pisci, književnici i javni službenici. U bilo koje doba dana i noći su mogli okusiti okrepljujuće piće.

Još i dan danas turski način pripremanja kave je veoma popularan. Vrijeme minulo kušanja vrućeg i tamnog piće je bilo ne samo opustiti se na trenutak, nego i trenutak komunikacije i razgovora. Razdoblje tijekom koje je kava bila gledana s nepopularnosti je bilo završeno.

Presađivanje uzgoja u tropske države

Tijekom druge polovice XVIII stoljeća je prošireno na plantaže i razvijeno u većini tropskih država, s izuzetnom nadmoći Francuske, da bi bolje iskoristila biljke u svojim kolonijama. Ali tijekom napoleonskog embarga u početku 1800, Francuzi su odbacili širenje plantaža. Englezi su bili ti koji su zadovoljavali europsko tržište godinama, dok se zanimanje za piće smanjivalo.

Od Arabije i njezinog graničenja sa afričkim državama, zahvaljujući Nizozemcima, Francuzima i Englezima ponajprije, i prema Španjolcima i Portugalcima kasnije, uskoro je uzgoj zahvatio cijelo afričko tropsko područje. Arhipelag regije proširio se prema kontinentalnim državama Južne Amerike.
Od Gvajane, biljke su plovile more prema Brazilu 1727. Kasnije su se raširile u ostalim državama Centralne – Južne Amerike čiji je smještaj između dvaju tropskih predjela. 1727., pod vođenjem botaničara Fra Jose Mariano De Conceicao Veloso, kava je startala sa uzgojem u Paragvaju, zatim se uzgajala u cijelom Brazilu, jedinstvena i često zamjenjujući uzgajanje šećernih trski i postigla je u nekoliko desetljeća vrlo visoki postotak proizvodnje, dostižući 1928 4/5 cijele svjetske proizvodnje.

Put kave : Kava i afričke države

Od početka tridesetih, za približno petnaest godina, 77 milijuna vreća od 60 kg su uništene zbog visokih cjena uskladištenja. Tijekom tih godina afričke države, prizvođači kave, imale su mogućnost uvesti svoj proizvod na tržište sa konkurentnim cijenama jer nisu prelazili proizvodnju količinama kojima nije trebalo uskladištenje.

Danas je sve određeno, proizvodnja i troškovi su normalizirali u usporedbi s životnim troškovima, i kava je nastavila biti prije svega snažno piće, postižući tijekom tri stoljeća najviši vrhunac potrošnje. Brazil i Kolumbija vodeći su i glavni proizvođači i izvoznici kave. Kava je najvažniji proizvod za gospodarstvo ove dvije države i definitivno ključni proizvod koji daje najviši profit njihovim nacionalnim bilancama.

Put kave : Porijeklo kave

Etimološko porijeklo

Povijest i etimologija kave počne s uobičajenim ” Jednom davno postojala je i qahwa (Once upon a time there was & qahwa).
Riječ u izvornom klasičnom arapskom jeziku je označavla piće proizveo od soka koji je izlučen iz sjemenki koje se konzumiralo kao tamnocrveno vino ili kao tekućina koja kad se pila je izazivala uzbudljiv i stimulirajući učinak i koja je bila korištena i kao lijek. Kasnije se smisao reducirao i preokrenuo od “qahwa” u tursku riječ “Kahve'” koji znači kavu u stvarnom značenju u svijetu.

Usprkos različitim izvođenjima, pravilan znanstveni termin je ” Kava Arabica (Coffea Arabica)”. Ova izvedenica je ponekad preispitivana od onih koji tvrde da “kava (coffee)” proizlazi iz naziva područja gdje gdje je biljka rasla spontano i samostalno, tj. Coffea u Etiopiji.

Porijeklo kave

Što se tiče i drugih vrsta biljaka i sjemena, pronalazak i uvođenje put kave povezani su sa povijesti ratovanja, kolonizacije i trgovine. Njezino širenje u svijetu je bilo omogućeno od kolonijalnih i ratnih prilika tog stanovništva. Koji su ih tijekom svojih putovanja i trgovanja uvezli u različite države. Mnoge su legende rođene oko ovog pića. Neke od njih imaju i tračak istine. Stanovnici Abyssinia su koristili odrezana zrna kave koja su sušili, pržili i zatim s maslacem i soli radili mirisni kruh. Koji su konzumirali tijekom svojih putovanja. Ovaj običaj je još uvijek aktualan kod nekih afričkih plemena.

Potrošnja kave se seže od antičkih arapskih ratnika. Koji su vjerovali da će takva hrana zbog prisutnosti kofeina napraviti hrabrije i agresivnije ratnike tijekom bitke. Za neke stručnjake uvoz i uzgajanje biljke kave se raširila u Arabiji, na gorjima Jemena. Nakon etiopskih invazija u XIII i XIV stoljeću. Najpopularnije priče u vezi s kavom su postavljene u Arabiji. Jer upotreba bobica kao piće dolazi iz Arabije.

Vjerovanja i legende

Pridonoseći šalicu kave koja isparava prema usnama zajedničko je u najvećem djelu svijeta. Ali samo se poneki zapitaju o porijeklu napitka, njegove povijesti i njegovg društvenog značenja.

Put kave : Mnoge legende se odnose na podrijetlo kave.

Svi znaju legendu koja potječe iz Chehodet Samostana u Jemenu. Prema kojoj je jedan od redovnika pričao sa pastirom imena Kalida. On kaže da su njegove koze i deve bile “živahne” tijekom noći ako su jele određene bobe. Redovnici su pripremali piće s tim bobama s namjerom da budu duže budni. Kako bi se mogli duže moliti.

Manje poznta je legenda u vezi sa Mahometom. Ona kaže, jedan dan kada se Prophet osjećao vrlo loše. Arhanđeo Gabriel pomagao je donijeti napitak koji je dobio izravno od Allaha. Piće je bilo tamno kao Sveti Crni Kamen Meke, uobičajeno nazivan “Qahwa” (“Quahwa”). Kad je Mahomet to popio, odjednom se oporavio i otišao u velik pothvate.

Put kave : Legenda Antonio Fausta Nairone

Druga prastara legenda kaže o piću da je to bio izvor ekstaze, sposobna donijeti duh nebesa. Najpoznatija priča (govori se o studentu redovniku Antonio Fausta Nairone. Učitelju teologije na Sorbonni u XVIII stoljeću) ispričana o pastiru imena Kaddi u Arabiji. Koji je vodio svoje koze prema pašnjaku, kad je primijetio i zaprepastio se. Nakon što su koze jele bobe spomenute biljke, pokazivale su znakove uzbuđenja. Pastir nije mogao objasniti taj događaj i prenio taj podatak starom opatu Yahia. Opat, uvidjevši svojstva biljke, napravilo je gorko piće koje je bilo bogato toplinom. Da ugrije tijelo i priopćio novu snagu pića koja oslobađa od sna i umoru.

Put kave : Legenda Imama Arab Samostana

Slična legenda kaže da je kava bila otkrivena od Imama Arab Samostana. Koji je pripremio skuhan sok od trave i nudio je svim redovnicima samostana. Oni su ostali budni i bez umora cijelu noć. Slijedeća priča govori o arapskom redovniku, šeiku Ali Ben Omaru. On je ostao sam tijekom puta u Moku, grad prema kojem ga je pratio njegov učitelja Schadeli. Koji je umro tijekom puta. Anđeo se pojavio pred njima, ohrabren ja nastavio prema gradu gdje je bjesnjela strašna pošast. Ondje, s njegovim molitvama Allahu. On je mogao liječiti mnoge bolesne ljude ali i kraljevu kćer u koju se on zaljubio. Ali kralj ga je poslao dalje i prisilio da živi sam u gorjima. Da bi obuzdao svoju glad i žeđ morao je tražiti pomoć svojeg učitelja. Koji mu je poslao prekrasnu pticu sa šarenim perjima i uvjerljivim pjevanjem.

Budan i rasterećen pored milozvučnog pjevanja, Omar je pokušao doći bliže. I diviti se ptici, a kada je stigao na mjesto vidio je drvo s bijelim cvijećem i crvenim voćem. Biljku kave. Pobrao je te bobice i napravio ukuhan sok od trave sa zdravim svojstvima koje je često nudio hodočasnicima. Koje je ugostio u svojem skloništu. Dio novog, u vezi sa čarobnim kvalitetama pića je raspršio redovnik koji je bio primljen u kraljevstvo sa svim počastima.
Zadnja legenda kaže da se veliki požar širio na velikom teritoriju Abyssinia. Koji je obuhvato pored ostalog i biljke kave te je raspršio gotovo deset kilometara miris. Što možemo uzeti u obzir kao golemo prirodno prženje.

Put kave : Legenda iz Abyssinia gorja

Sljedeća legenda kaža da put kave proizlazi iz Abyssinia gorja, gdje je čini se njezino stvarno podrijetlo. Uostalom, izvještaji mnogih putnika svjedoče da je korištenje kave bilo raspršeno na cijelom islamskom istoku na kraju XVI stoljeća. Na zapadu put kave se raširio kroz Veneciju, gdje je čini se otvoren prvi “Coffee shop” 1640. Čak neki misle da je drugi bio prije otvoren u Livornu. U svakom slučaju, uspjeh je bio izravan. Put kave otvoren i kava kao piće i kao dućan, se raširila u svakom talijanskom gradu.

Put kave se širio po svijetu. Bilo je omogućeno zbog interesa i sukoba između kojeg se željelo očuvati ekskluzivnost dragocjenih biljaka i dobiti od nje. 1690 komandosi nizozemskih marinaca su pristali na obali Moke u Jemenu da bi mogli uzeti uzorke nekih biljaka. Nekoliko godine kasnije, prve plantaže su cvjetale na Javi i Sumatri. Kasnije, put kave se raširio brzo u Središnjoj i Južnoj Americi, posebno u Brazilu. Tamo su trenutačno locirane glavne plantaže na svijetu.

Nedostaci kave

Događaji za opis grupe, također je procjena fizičkih karakteristika kave i njezinih nedostataka. Oni su promjenjivi, ovisno o njezinom podrijetlu ili organizacije koja ozakonjava. U Brazilu se upotrijebljava C.O.B. (Official Brazilian Classification): ali to je važeće samo za njihovo nacionalno tržište, jer službene klasifikacije se temelje na njujorškim parametrima.

Izobličeno zrno: abnormalni oblici, lagano su se povećali s decentraliziranim rezom. Uzroci: nedostatci rasta i fiziološki tvari.
Pergamentno zrno: zrno je potpuno ili djelomično prekriveno suhim unutarnjim slojem. Uzroci: za prirodna oštećena kave guljenjem i za oprano frikcijsko uklanjanje koštica koje nije bio uredno.

Suho zrno: svjetlo zrno, crvenkasto-smeđkasta površina sa sušnijom vanjštinom nego kod “ispravnog” zrna, ponekad malo naborano. Uzroci: Vrenje zrelih plodova je prekasno pobrano i/ili je dugo u kontaktu s tlom.
Razbijeno zrno: fragmenti zrna. Uzroci: neodgovarajući proces sušenja i loše prilagođavanje dekoracije i ventiliranja tijekom procesa potpore kavi. Zrno sa rupom od insekata : zrno je probušio insekt, odnosno zrno s više od 0,5-1,5 mm promjerom “rupe”. Uzroci: zrno je napao insekt znanstveno nazvan Hypothenemus Hampey, znan kao “broca” ili “caruncho” ; u nas je obično nazvano “Crvljivo zrno”.

Zeleno nezrelo zrno: naborana površina sivo-zelenkaste boje, također tamnijih tonova do smeđe ili crne. “Kvekeri” su nezreli svjetlo zelenkaste boje s nešto blijedom žutom bojom i oni imaju nižu gustoću nego ispravno zrno. Uzroci: bobe su pobrane još nezrele.
Crno zrno: vanjska površina potpuno ili djelomično crno. Ponekad je naborana površina. Neko zrno ima unutrašnjost potpuno crno, a neko ima sivkastu ili posmeđu kompaktnu masu. Uzroci: kasni usjev ploda i/ili je ostao predugo u kontaktu s tlom. Ljuska: zrno s ljuskom.

Deformacija zrna

pojavljuje se kao oblik sličan ljuski. Uzroci: genetičko-fiziološki tvari. Stjenovita ili zemlja sa ugrušcima: kamenito tlo ili zemlja sa ugrušcima različitih veličina, eruptivnih ili ne. Uzroci: ograničena manualna ventilacija tijekom usjeva, mehaničko uklanjanje kamenja nije učinkovito tijekom korištenja. Oguljena kora može ozbiljno oštetiti zrno.
Različito drvo: drvo različitih oblika i veličine. Uzroci: ograničena ručna ventilacija tijekom usjeva, mehanička ventilacija nije učinkovita tijekom korištenja.

Osnovni atributi o kojima se vodi posebna briga su:

Aroma

Percepcija okusa kave započinje s aromom. Miris svježe mljevene kave je ono što nas prvo obuzme. Dok pijemo kavu, naše osjetilo mirisa nam pruža velike količine olfaktivnih informacija koje utječu na ono što kušamo… Pokušajte pomirisati svježe mljevenu kavu i svježe napravljeni espresso da vidite možete li ih povezati. Odsutnost arome indicira ustajalu kavu.

Kiselost

Ne znači okus kiseline – nego kako je “svijetli” i “suzbijajuči” okus kave… Kiselost čini kavu osvježavajućom – espresso slabe kiselosti će biti slabog okusa. Espresso prejake kiselosti će vam ostaviti osjećaj u ustima kao da ste pojeli limun ili grejp.

Tijelo

U espressu i napitcima baziranim na espressu sa mlijekom, okus kave ovisi i o našoj percepciji viskoznosti – tijelu… Dobar svježi espresso ima puni okus u ustima. Naša percepcija okusa je pospješena viskoznosti – tijelom espressa, veće tijelo će dati više okusa u piću.

Složenost

Kako se počnete privikavati na pijenje pića na bazi espressa. Tako ćete razvijati sposobnost da osjetite više nego “samo okus kave”. Moći ćete osjetiti suptilne okuse koji daju espressu njegovu kompleksnost… Kompleksni okusi u espressu su voćni, orašasti, krušni, sladni i vinski okusi, i nijanse kakaa i čokolade. Još mnogo njih. O tome koliko su oni izraženi, i koliko se dobro slažu, određuje se balans okusa.

Slatkoća

Česta reakcija neiskusnih kavopija prvi puta kada kušaju ispravno pripremljen espresso bez gorkog okusa je. “Hej, pa ne trebam dodati ekstra šećer!”… Prženje stvara karamelizirani šecer i espresso aparati (kad se pravilno rukuje sa njima) su izuzetno efikasni u ekstrakciji tih šećera. Ako koristite visokokvalitetnu kavu, nedostatak slatkoće je vjerovatnije izazvan zbog nedostataka u čistoći espresso aparata. Ili u krivoj tehnici izrade espressa nego zbog same kave

Priprema kave

Postoji mnogo različitih metoda pripreme i ni za jednu se ne može reći da je upravo ona jedina ispravna. Potrebno je razmotriti različite čimbenike, od podneblja, raspoloživog vremena i načina na koji želite piti kavu. Bitna je dobra kvaliteta vode, birana mješavina i ispravna vrsta mljevenja.

MOKA

Ovo je najpopularnija metoda pripreme kave u Italiji. Posuda za kavu stavlja se izravno na plamen. Toplinom dolazi do evaporacije vode u donjem dijelu prema gore pomoću lijevka s mljevenom kavom u niži spremnik. Tamo se ponovno kondenzira. Odatle se piće izravno ulijeva u male kavene šalice. Napitak je vrlo tamne boje.

ESPRESSO

Uređaj koji se naziva espresso u trenutku priprema kavu korištenjem topline za stvaranje tlaka. Kava skuhana na taj način puni nepce ukusnom, slatkom i bogatom aromom. To nije napitak predviđen za konzumaciju tijekom pauze za kavu na poslu ili prije odlaska u ured. Espreso uvijek treba piti nakon dobrog obroka, kada imate više vremena za opuštanje.

E.S.E. metoda

E.S.E. metoda („Easy Serving Espreso“) („espreso koji se lako poslužuje). Novi je sistem koji certificira pakiranje espreso kave, jamčeći cjelovitost i tipična svojstva svake kvalitete Arabica kave.
E.S.E. standard koristi četiri (4) ključne faze. Izvrsnu mješavinu, savršeno mljevenje, čist i učinkovit aparat za kavu, dugo iskustvo u pripremi kave.
Šalica kave savršene kvalitete rezultat je kombinacije aparata za kavu, mješavine i njegovog ispravnog korištenja.

E.S.E. – easy serving espresso

U pripremanju kave postoji mnogo varijabli.
Nigdje to nije očitije nego u veoma preciznom pripravljanju espressa. Glavne prednosti E.S.E. espresso doza su njegova jednostavnost korištenja i konzistentni rezultati. Svaka E.S.E. espresso doza sadržava točno 7 grama gurmanske mljevene espresso kave (ili onoliko koliko je deklarirano na pakiranju). Svaka E.S.E. doza je pakirana u kontroliranoj atmosferi uz korištenje dušika da se otkloni kisik i vlaga koji uništavaju okus.
KUHANJE SAVRŠENE KAVE NIJE NIKADA BILO JEDNOSTAVNIJE: 
IZVADITE DOZU IZ ZAŠTITNOG PAKIRANJA
STAVITE DOZU NA PREDVIĐENO MJESTO U APARATU
UKLJUČITE APARAT
UŽIVAJTE U SVOJOJ ŠALICI ESPRESSA

Café de Colombia

1927. godine, uzgajivači kave osnovali su Nacionalnu Federaciju Uzgajivača Kolumbijske Kave (National Federation of Coffee Growers of Colombia). Cilj Federacije je da pomogne kolumbijskim uzgajivačima kave da poboljšaju agronomsku stručnost. Njihove uvjete života i promoviranje kolumbijske kave u svijetu.
Federacija je preko svog programa «Coffee Fund» izgradila preko 6.000 škola sa 17.000 učiona, prihvacajući do 360.000 djece. Dodatno je izgrađeno 5.000 domova za učitelje. 180 klinika i više od 200 regionalnih zdravstvenih centara. Oni sponzoriraju masovno cijepljenje djece. Coffee Fund donio je struju u više od 200.000 domova. Značajno poboljšao telefonske sisteme. Izgradio 12.000 km pruge i 2.500 mostova. Pomažuci na taj način boljem transportu kave na tržište i poboljšavajuci svakodnevni prijevoz.

1959. godine Nacionalna Federacija Uzgajivača Kolumbijske Kave izabrala je marketinšku agenciju Doyle Dane Bernbach za izradu kampanje Cafe de Colombia. Agencija je kreirala izmišljenog lika Juan Valdeza da simbolizira i personizira više od 500.000 uzgajivača kave («cafeterosa»).
1969., Carlos Sanchez iz Medelina ,Kolumbija (i sam uzgajivač kave), izabran je da zamjeni Jose F. Duvala, glumca iz New Yorka koji je do tada portretirao Juan Valdeza. Sanchez je od tada postao Juan, te je danas jedan od najstarijih živucih izmišljenih likova za bilo koji reklamni proizvod.
Prepoznatljivost loga varira od zemlje do zemlje, ali je najviše u Sjevernoj Americi i Španjolskoj. Tamo su se proteklih godina provodilie najaktivnije reklamne kampanje.

U Sjedinjenim Američkim Državama logo asocijacija je visokih 83%; što znači da 83% ispitanih ljudi povezuju logo sa kavom kada ga vide bez teksta koji ga opisuje. Stvarna identifikacija loga u SAD-u je trenutno 61%. To znaci da je 61% osoba koje su ispitane pravilno identificiralo logo kao Cafe de Colombia logo.

«CENICAFE» – Nacionalni Centar za Istraživanja Kave

Cenicafe je Federacijski centar za istraživanje, smješten u mjestu Chinchin u pokrajini Caldas osnovan 1938. godine. Prvi je istraživački centar koji je isključivo posvećen istraživanju i razvijanju znanosti i tehnologije o kavi.
Danas, Cenicafe poznat je kao vodeći centar u otkrivanju novih metoda uzgajanja, berbe, proizvodnje, otkrivanja cjepiva protiv bolesti. Isto tako i agro-ekoloških tehnologija u svijetu kave.

Zapošljava preko 100 znanstvenika i kemičara. Ovaj najmodernije opremljen centar uključuje laboratorije za poljoprivrednu i industrijsku kemiju, biologiju i entomologiju i najveću znanstvenu knjižnicu o kavi.

Neki od najpoznatijih projekata Cenicafea koji su bitno utjecali na razvoj industrije kave u cijelom svijetu su:
– proučavanje gljivica i parazita da se kontrolira broca (napasnik koji izjeda bobice kave)
– razvijanje procesa ispiranja kave da se što efikasnije reciklira voda sa minimalnim učinkom na okolinu
– tehnike da se sprijeći erozija na padinama sa nasadima kave
– pošumljavanje izvora vode i riječnih slivova
– promoviranje korištenja pulpe kave kao gnojiva
– proizvodnja i korištenje bio-digestiva da se smanji kontaminacija od procesa ispiranja kave

The Coffee Quality Office

Ured za Ispitivanje Kvalitete Kave. The Coffee Quality Office u Bogoti posvećen je provjeri kvalitete kave nakon svake berbe za izvoz. Provjere se vrše u 25 laboratorija postavljenih na razlicitim lokacijama u Kolumbiji i u tri glavne luke. Inspekcija počinje na farmi gdje Federacija šalje inspektora da pregleda sanitarne uvjete, zdrava stabla i kvalitetu svake berbe. Inspektor provjerava da li su zrna propisno isprana, pregledava velicinu zrna, boju teksture i općenitu kvalitetu. Završni test je provjera vlage samog zrna. Ako nema dovoljno vlage zrno ce se rascijepiti, ali ako je kvalitetno osušeno krenut ce na prodaju.

Kada zrno dođe na prodaju dodatno se testira na način da se iz vreća nasumce vadi uzorak zrna. Zrno se testira aroma, boja, veličina, vlažnost i tekstura zrna.
Ukoliko su prošla i ovu kontrolu sva zrna odnose se u mlin gdje prolaze kroz različite procese oslobađanja nečistoća. Nakon toga se sortiraju po veličini, težini i obliku. Završni proces je još jedno uklanjanje manje kvalitetnog zrna. Samo najkvalitetnija maslinasto zelena zrna spremna su da se ubace u vreće. Zapečate za izvoz. Ipak prije no što ih zapečate još jedan nasumce odabran uzorak kave se prži imelje. Na kraju se testira u pravilno pripremljenoj šalici kave. Stručnjaci daju ocjenu arome i kiselosti te odobravaju izvoz.

Cafe de Colombia

Ova rigorozna kontrola specifična je za Federaciju. Ona je u proteklih 80 godina svoj rad posvetila postizanju što kvalitetnijeg zrna kave. Nije čudo što je kao takva u svijetu i prepoznata:
Cafe de Colombia – The Richest Coffee in The World

Pročitajte još:
| Korona i 5g | Poliranje farova  | Klasifikacija kave | Vrsta kave  | Uzgoj kave | Arabica – robusta | Halloween | LIDLIĆI | Vela Gospa  | Seat Driving Experience | Kristofor Kolumbo  | Latte Art Cup Zagreb by Quahwa Theater | Besplatna natalna karta | Kako napraviti blog | Novogodišnje odluke | Photo Project 100 Portrait | FOTOSOFIA day |  Ukratko o meni |

-373-