Članak 1-131 Disclaimer, policies, terms of use, other notices on this web site, Privacy Statement, Terms of Use ili kako se to po hrvatski kaže, ako se ne varam, Izjava o ograničenju odgovornosti, Pravne napomene i sve ostalo…

Kako toga ima jako puno, navesti ću samo ono najbitnije:

Disclaimer / Uvijeti korištenja:

  • uvjeti korištenja odnose se na sve korisnike koji pristupe stranici
  • korištenjem sadržaja ove web stranice prihvaćate sve rizike koji mogu nastati tijekom korištenja, te se odričemo bilo kakve odgovornosti koje mogu nastati tijekom korištenja web stranice i/ili sadržaja
  • sve što je objavljeno, objavljeno je u dobroj namjeri
  • ne podržavamo nikakav oblik mržnje i netrpeljivosti
  • informacije i materijali koji se nalaze na ovoj web stranici ne mogu se koristiti za donošenje poslovnih ili osobnih odluka, te mogu sadržavati tehničke, tipografske ili fotografske pogreške za što se ne možemo smatrati odgovornim
    • jer ljudski je griješiti, a ako primjetite nešto krivo, kontaktirajte nas pa ćemo to i ispraviti
  • svi članci i fotografije na web stranicama privatno su vlasništvo autora pojedinog članka, ukoliko drugačije nije navedeno
  • prenošenje informacija iz članaka objavljenih na web stranicama dozvoljeno se samo uz uvjet da se ne prenose dijelovi originalnog teksta nego cijeli članak, pri čemu je navođenje izvora obavezno (www.pogledaj.net), a ako je riječ o web stranici onda je obavezno i staviti link na originalni tekst
    • ukoliko vam to ne odgovara, kontaktirajte nas, ljudi smo… dogovoriti ćemo se
  • poštujemo privatnost svojih korisnika i posjetitelja, svi podaci iz procesa eventualne registracije, te ostale podatke o korisniku, nećemo davati na uvid trećoj strani
  • podaci o korisnicima neće biti javno dostupni kao ni dani trećoj strani osim u slučaju kada je takva obaveza regulirana zakonom
  • klikom na link za djeljenje “SHARE” prihvaćate opće uvijete korištenja tih servisa i društvenih mreža
  • za sve objavljene sadržaje pod pojedinim korisničkim imenom odgovoran je isključivo korisnik koji ga koristi
  • ne možemo se držati odgovornim za neovlašteno korištenje accounta, niti eventualnu štetu nastalu na taj način
  • zadržavamo pravo ukinuti ili uskratiti mogućnost korištenja korisničkog računa za koje je korisnik registriran, bez prethodne najave ili/i objašnjenja
  • ne snosimo odgovornost za štetu nastalu ukidanjem korisničkog računa za koje je korisnik registriran

Disclaimer -> end

ostali linkovi:

hrvatski grb za zakon o autorsko djelo Članak 1-131AUTORSKO DJELO
ZAKON O AUTORSKOM PRAVU
(pročišćeni tekst)
 Dio prvi
PRAVA AUTORA
Poglavlje I.
UVODNE ODREDBE
Članak 1.

Autori književnih, znanstvenih i umjetničkih djela imaju autorsko pravo glede svojih tvorevina (autorsko djelo) utvrđeno ovim Zakonom.

Članak 2.

Autorsko djelo državljana Republike Hrvatske ili osoba koje nisu državljani Republike Hrvatske, a imaju uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj, objavljena u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu te autorska djela koja nisu objavljena uživaju zaštitu po ovom Zakonu. Neobjavljeno autorsko djelo stranih državljana i osoba bez državljanstva koja se prvi put objavljuju u Republici Hrvatskoj uživaju zaštitu po ovom Zakonu kao i autorska djela državljana Republike Hrvatske.

Autorsko djelo stranih državljana koja nisu prvi put objavljena u Republici Hrvatskoj uživaju zaštitu po ovom Zakonu u okviru obveza što ih je Republika Hrvatska prihvatila po međunarodnim ugovorima ili na temelju faktičnog reciprociteta.

Poglavlje II.
AUTORSKO DJELO I AUTOR
1. Autorsko djelo
Članak 3.

Autorskim djelom smatra se tvorevina s područja književnosti, znanosti, umjetnosti i drugih područja stvaralaštva, bez obzira na vrstu, način i oblik izražavanja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Autorskim djelom smatraju se osobito:

  • – pisana djela (knjige, brošure, članci i ostali napisi);
  • – govorna djela (predavanja, govori i druga djela iste prirode);
  • – dramska i dramsko-glazbena djela;
  • – koreografska i pantomimska djela čije je predstavljanje utvrđeno u pisanu obliku ili na neki drugi način te djela koja potječu iz folklora;
  • – glazbena djela, s riječima ili bez riječi;
  • – kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografskom stvaranju;
  • – djela s područja slikarstva, kiparstva, arhitekture i grafike, bez obzira na materijal od kojega su izrađena, te ostala djela likovnih umjetnosti;
  • – djela svih grana primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja;
  • – fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom;
  • – kartografska djela (geografske karte, topografske karte i sl.);
  • – planovi, skice i plastična djela, koji se odnose na geografiju, topografiju, arhitekturu ili drugo znanstveno ili umjetničko područje;
  • – računalni programi.

Članak 4.

Pod autorsko djelo razumijevaju se i zbirke autorskih djela, kao što su: enciklopedije, zbornici, antologije, glazbene zbirke, fotografske zbirke i sl., koje, s obzirom na izbor i raspored građe, čine samostalne tvorevine. Pod autorsko djelo razumijevaju se i zbirke narodnih književnih i umjetničkih tvorevina, dokumenata, sudskih odluka, ili zbirke druge slične građe, koje same po sebi nisu zaštićena autorska djela, ako te zbirke, s obzirom na izbor, raspored i način izlaganja građe, čine samostalne tvorevine. Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne utječu na prava autora pojedinih djela od kojih su zbirke iz tih odredaba sastavljene.

Članak 5.

Prijevodi, prilagođavanja, glazbene obrade i druge prerade autorskih djela zaštićeni su kao i izvorno autorsko djelo. Zaštitu iz stavka 1. ovoga članka uživaju i prijevodi službenih tekstova s područja zakonodavstva, administracije i sudova, ako ti prijevodi nisu napravljeni radi službene objave i nisu kao takvi objavljeni. Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na prava autora izvornoga djela.

Članak 6.

Upotreba narodnih književnih i umjetničkih tvorevina radi književne, umjetničke ili znanstvene obrade slobodna je.

Članak 7.

Naslov autorskoga djela zaštićen je po ovom Zakonu kao i samo autorsko djelo. Nije dopušteno uzimati za naslov autorskoga djela naslov već upotrijebljen za neko autorsko djelo iste vrste, ako bi takav naslov mogao izazvati zabunu glede autora djela.

2. Autor
Članak 8.

Autor djela je onaj tko je autorsko djelo stvorio. Autorom se smatra osoba čije je ime i prezime ili pseudonim na djelu označen, dok se protivno ne dokaže.

Članak 9.

Autor zbirke autorskih djela je osoba koja je takvu zbirku sastavila. Autor prijevoda, a i prilagođenoga, glazbeno obrađenoga ili na drugi način prerađenog autorskoga djela, jest osoba koja je to autorsko djelo prevela, prilagodila, glazbeno obradila ili na drugi način preradila. Osoba koja je stvorila književno, umjetničko ili znanstveno autorsko djelo upotrebom narodnih književnih ili umjetničkih tvorevina autor je tako stvorenoga djela.

Članak 10.

Ako autorsko djelo stvoreno suradnjom dviju ili više osoba čini nedjeljivu cjelinu, svim suradnicima na stvaranju toga djela pripada nedjeljivo autorsko pravo. Udio pojedinih suradnika određuje se razmjerno stvarnom doprinosu što ga je svatko od njih dao u stvaranju autorskog djela, ako međusobni odnosi suradnika nisu ugovorom drukčije uređeni. Ako autorsko djelo stvoreno suradnjom dviju ili više osoba ne čini nedjeljivu cjelinu, svaki suradnik ima autorsko pravo na svoj doprinos.

Članak 11.

Autorsko pravo na anonimna djela i na djela izdana pod pseudonimom čiji autor nije poznat, ostvaruje izdavač djela. Autorsko pravo na neobjavljena djela čiji je autor nepoznat ostvaruje odgovarajuća organizacija autora. Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka prestaju se primjenjivati kad se utvrdi identitet autora.

Članak 12.

Osim autora, nositelj autorskog prava može biti i osoba kojoj na temelju zakona, oporuke ili ugovora pripadaju sva ili pojedina autorska pravna ovlaštenja koja se po ovom Zakonu mogu prenositi. Ovlaštenja koja ovaj Zakon priznaje autoru pripadaju drugom nositelju autorskoga prava u granicama u kojima su mu dana zakonom, odnosno u opsegu u kojemu su oporukom ili ugovorom prenesena na nositelja autorskoga prava.

Autor ne može ostvarivati imovinska prava koja prenese na drugoga. Nositelj autorskoga prava odgovoran je za štetu koju trećim osobama uzrokuje neovlaštenim prenošenjem autorskih imovinskopravnih ovlaštenja. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na autora primjenjuju se i na druge nositelje autorskoga prava, ako iz Zakona ne proistječe što drugo.

3. Posebne odredbe o autorskom djelu i autoru
Kinematografsko djelo
Članak 13.

Autorima završenoga kinematografskoga djela smatraju se pisac scenarija, redatelj i glavni snimatelj, a autorom crtanoga filma smatra se i glavni crtač. Ako je u kinematografskom djelu glazba bitni element, autorom takva kinematografskoga djela smatra se i skladatelj glazbe za to autorsko djelo. Skladatelj glazbe za film, koji se ne smatra autorom kinematografskoga djela u smislu stavka 2. ovoga članka, scenograf filma, slikar kostima i slikar maski imaju autorska prava na svoje doprinose i mogu ih prenositi na proizvođača kinematografskoga djela samo ugovorom.

Članak 14.

Autori kinematografskoga djela imaju isključivo pravo snimati svoje tvorevine, reproducirati ih, stavljati u promet, prikazivati i emitirati preko radio-difuzije, prevoditi i prerađivati ih.

Članak 15.

Odnos između proizvođača kinematografskoga djela i autora kinematografskoga djela te međusobni odnosi autora kinematografskoga djela uređuju se ugovorom koji se sklapa u pisanu obliku. Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se, uz ostalo, prava koja se prenose na proizvođača i naknada autorima kinematografskoga djela. Prava koja nisu prenesena ugovorom na proizvođača zadržavaju autori kinematografskoga djela. Proizvođačem kinematografskoga djela, prema ovom Zakonu, smatra se pravna osoba, fizička osoba odnosno grupa građana, koja na temelju ugovora ili na vlastitu inicijativu proizvede neko kinematografsko autorsko djelo.

Članak 16.

Ako nije drukčije ugovoreno, pisac scenarija i skladatelj mogu svoje doprinose kinematografskom djelu objavljivati ili se njima na drugi način odvojeno koristiti, uz uvjet da se time ne povrijede prava prenesena na proizvođače kinematografskoga autorsko djelo.

Članak 17.

Kinematografsko autorsko djelo smatra se završenim kada je završena prva standardna kopija filma u skladu sa sporazumom autora i proizvođača kinematografskoga djela.

Članak 18.

Ako proizvođač ne završi kinematografsko autorsko djelo u roku od tri godine od dana sklapanja ugovora o proizvodnji toga djela, ili ako završeno kinematografsko autorsko djelo ne pusti u promet u roku od jedne godine od dana završetka toga djela, autori kinematografskoga djela mogu, zadržavajući pravo na naknadu, zahtijevati raskid ugovora, ako nije ugovoren koji drugi rok. Ako koji od autora odbije završiti svoj doprinos kinematografskom djelu, ili ako zbog više sile to ne može učiniti, ne može se protiviti da se doprinos koji je već unaprijed dao upotrijebi za dovršenje kinematografskoga djela. Takav autor na već dani doprinos kinematografskom djelu ima odgovarajuća autorska prava.

Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu ili po narudžbi
Članak 19.

Autorskopravni odnosi glede autorskih djela stvorenih u radnom odnosu uređuju se općim aktima i kolektivnim ugovorima ili ugovorima o zapošljavanju, u skladu s ovim Zakonom.

Članak 20.

Pravna osoba ili poslodavac imaju isključivo pravo, u okviru svoje redovne djelatnosti, za vrijeme od pet godina, iskorištavati autorsko djelo što ga je u izvršenju svoje radne obveze stvorio zaposlenik u toj pravnoj osobi odnosno kod poslodavca (autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu), bez zahtijevanja odobrenja od zaposlenika – autora tog djela. Za iskorištavanje autorskoga djela stvorenog u radnom odnosu, u smislu stavka 1. Ovoga članka zaposlenik – autor ima pravo na posebnu naknadu, u skladu s kolektivnim ugovorima ili ugovorima o zapošljavanju razmjerno doprinosu što ga je korištenje njegova djela imalo na povećanje dohotka odnosno dobiti ili na obavljanje djelatnosti i izvršavanje zadaća te pravne osobe.

Zaposlenik – autor autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu zadržava na to autorsko djelo ostala autorska prava. Ostala autorska prava na djela stvorena u radnom odnosu ne mogu se ograničiti kolektivnim ugovorima ili ugovorima o zapošljavanju, ni ugovorom (članak 19.). Uz iznimku odredaba iz ovoga članka, na računalnom programu stvorenom u pravnoj osobi odnosno kod poslodavca, nositelj autorskog imovinskog prava jest pravna osoba odnosno poslodavac.

Članak 21.

Pravo objavljivanja autorskoga djela stvorenog u radnom odnosu obuhvaća pravo na objavljivanje jednog bibliografskog izdanja odnosno pravo na jedno umnažanje. Pri objavi djela stvorenog u radnom odnosu, pravna osoba odnosno poslodavac dužan je označiti ime i prezime autora odnosno pseudonim autora. Ako pravna osoba odnosno poslodavac ne objavi autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu u roku predviđenom u općem aktu, kolektivnom ugovoru odnosno ugovoru o zapošljavanju, pravo na objavu takva djela stječe autor.

Pravna osoba odnosno poslodavac može i prije isteka roka iz stavka 3. ovoga članka autoru dopustiti da objavi autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu. Pri objavi svojih sabranih djela autor može i bez odobrenja pravne osobe odnosno poslodavca objaviti autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu, bez obzira na to što je ono već objavljeno. Nakon isteka pet godina od dana završetka djela stvorenog u radnom odnosu, pravo na objavljivanje pripada autoru. Pravo na objavljivanje djela stvorenog u radnom odnosu pripada autoru i prije isteka roka iz stavka 6. ovoga članka ako je aktualnost djela ograničena na kraći rok.

Članak 22.

Ako zaposlenik u radnom odnosu u pravnoj osobi odnosno kod poslodavca, u izvršavanju svojih radnih obveza izradi stručno izvješće, referat, službeni akt ili sličan rad, ne stječe nikakva autorska prava na tim radovima.

Članak 23.

Sva autorska prava na djela stvorena u okviru ugovora o djelu pripadaju autoru koji je autorsko djelo stvorio, ako iz ugovora ne proistječe nešto drugo. Uz iznimku odredbe iz stavka 1. ovoga članka, na računalnom programu stvorenom u okviru ugovora o djelu nositelj autorskog imovinskoga prava jest naručitelj djela, osim ako ugovorom nije drukčije određeno.

Članak 24.

Ako su jedna ili više osoba organizirale rad na stvaranju autorskoga djela (u nastavku teksta: “naručitelj”) na kojemu surađuje više suradnika koji nisu s njime u radnom odnosu, nositelj autorskoga prava na autorsko djelo kao cjelinu je naručitelj, ako ugovorom nije drukčije određeno. Suradnici na stvaranju autorskoga djela iz stavka 1. ovoga članka zadržavaju autorsko pravo, svaki na svojemu doprinosu. Naručitelj ne može bez odobrenja svih suradnika autorsko djelo iz stavka 1. ovoga članka ponovno objaviti niti se njime koristiti u druge svrhe.

Poglavlje III.
SADRŽAJ I ISKORIŠTAVANJE AUTORSKOGA PRAVA
Članak 25.

Autorsko pravo sadržava imovinskopravna ovlaštenja (u nastavku teksta “autorska imovinska prava”) i osobnopravna ovlaštenja (u nastavku teksta “autorska moralna prava”).

Članak 26.

Autorska imovinska prava čine prava autora na iskorištavanje djela. Autorsko djelo iskorištava se osobito: objavom, reproduciranjem ili umnožavanjem, stavljanjem u promet, prikazivanjem, izvedbom, prenošenjem ili drugim priopćavanjem javnosti, prevođenjem, prilagođavanjem i obradom djela. Autorsko djelo može druga osoba iskorištavati samo po odobrenju autora, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Za svako iskorištavanje autorskoga djela od druge osobe autoru pripada naknada, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno.

Članak 27.

Autorska moralna prava čine: pravo autora da bude priznat i označen kao tvorac djela, pravo autora da se usprotivi svakom deformiranju, sakaćenju ili drugom mijenjanju djela i pravo autora da se usprotivi svakoj upotrebi djela koja bi vrijeđala njegovu čast ili ugled.

Članak 28.

Izdavač, prerađivač, obrađivač, prikazivač, prevoditelj, snimatelj i svatko drugi tko javno iskorištava autorsko djelo dužni su pri svakom iskorištavanju djela označiti ime i prezime autora djela, ako autor ne želi da autorsko djelo bude anonimno ili označeno pseudonimom.

Članak 29.

Autor može u svako doba povući iz prometa odnosno otkupiti primjerke svojeg objavljenog autorskoga djela te uskratiti daljnje korištenje djela u bilo kojem obliku, nakon što prethodno nadoknadi štetu vlasniku primjeraka djela, ako korištenje toga djela može nanijeti štetu autorovom znanstvenom ili umjetničkom ugledu. Ako se autorsko djelo iz stavka 1. ovoga članka ponovno stavi u promet, prijašnji vlasnik primjeraka djela ima pravo prvokupa u roku od trideset dana od dana saznanja, a najkasnije u roku od jedne godine od dana stavljanja djela u promet. Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka ne pripada drugom nositelju autorskoga prava.

Članak 30.

Autor ima isključivo pravo svoje autorsko djelo objaviti, reproducirati ili umnožiti, staviti u promet, prikazati, izvoditi, preraditi ili ga u bilo kojem drugom obliku iskorištavati, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 31.

Autori dramskih, dramsko-glazbenih i glazbenih djela imaju isključivo pravo davati odobrenje:

  1. za javno predstavljanje i javnu izvedbu tih djela;
  2. za javno prenošenje predstavljanja i izvedbe tih djela bilo kojim sredstvima.

Autorima dramskih i dramsko-glazbenih djela pripada pravo iz stavka 1. ovoga članka i na prijevodima tih djela

Članak 32.
Autor ima isključivo pravo davati odobrenje:

  1. za emitiranje svojega djela radiodifuzijom ili za priopćavanje javnosti bilo kojim drugim sredstvima bežičnog prijenosa znakova, zvukova ili slika;
  2. za svako priopćavanje javnosti, žičanim ili bežičnim prijenosom svojega djela emitiranoga radiodifuzijom ako to priopćavanje obavlja druga organizacija a ne ona koja ga je prvobitno emitirala radiodifuzijom;
  3. za priopćavanje javnosti preko zvučnika ili bilo kojega drugoga sličnog uređaja za prijenos znakova, zvukova ili slika svojega djela emitiranoga radiodifuzijom.

Članak 33.

Autori književnih, znanstvenih i glazbenih djela imaju isključivo pravo davati odobrenje:

  1. za snimanje tih djela instrumentima za mehaničku reprodukciju;
  2. za javnu izvedbu tih djela snimljenih instrumentima za mehaničku reprodukciju.

Članak 34.

Odobrenje dano za javno predstavljanje i javnu izvedbu, za javno prenošenje predstavljanja i izvedbe, za javno emitiranje radiodifuzijom, ili za kakvo drugo priopćavanje javnosti, ne sadržava odobrenje za snimanje djela instrumentima za snimanje zvukova ili slika. Organizacija za radiodifuziju može zaštićeno autorsko djelo snimiti vlastitim sredstvima i samo za svoje potrebe, za čije je emitiranje dobila odobrenje i može ponovno emitirati te snimke, uz naknadu i bez novog odobrenja autora, ako ugovorom nije drukčije određeno. Snimke iz stavka 2. ovoga članka mogu se predati javnim arhivima kao dokumentacijski materijal.

Članak 35.

Organizacije za radiodifuziju mogu i bez odobrenja autora emitirati snimke djela snimljenih na dopušten način instrumentima za mehaničku reprodukciju, kao što su fonografske, magnetofonske, magnetoskopske i njima slične snimke, ali su dužne poštovati sva druga prava autora.

Članak 36.

Autor književnoga djela ima isključivo pravo davati odobrenje za javno recitiranje i čitanje svojega djela.

Članak 37.

Autor ima isključivo pravo davati odobrenje za prilagođavanje, obradu ili drugu preinaku svojega djela.

Članak 38.

Autori književnih, glazbenih, znanstvenih i umjetničkih djela imaju isključivo pravo davati odobrenje:

  1. za kinematografsko prilagođavanje ili reproduciranje tih djela i za promet tako prilagođenih ili reproduciranih djela;
  2. za javno prikazivanje i za javnu izvedbu tako prilagođenih ili reproduciranih djela.

Kinematografsko autorsko djelo stvoreno prilagođavanjem ili reproduciranjem književnih, glazbenih, znanstvenih i umjetničkih djela zaštićeno je kao i izvorno autorsko djelo, čime se ne zadire u pravo autora prilagođenog ili reproduciranog djela. Prilagođavanje u bilo kojem umjetničkom obliku kinematografskih djela koja potječu od književnih, glazbenih, znanstvenih i umjetničkih djela ne smije se obavljati bez odobrenja autora djela, niti bez odobrenja autora tih kinematografskih djela, ako oni to pravo nisu ugovorom prenijeli na proizvođača. Odredbe iz ovoga članka primjenjuju se i na reprodukciju ili produkciju dobivenu bilo kojim postupkom sličnim kinematografskom.

Članak 39.

Autori izvornih djela likovne umjetnosti glede tih djela, a autori književnih, znanstvenih i glazbenih djela glede svojih izvornih rukopisa – imaju pravo od vlasnika tih djela odnosno rukopisa biti obaviješteni o novom vlasniku. Ako je izvornik jednog djela likovne umjetnosti odnosno izvorni rukopis preprodan, prodavatelj mora omogućiti njihovu autoru udio od pet posto od prodajne cijene (pravo slijeđenja). Vlasnik djela likovne umjetnosti te vlasnik književnih, znanstvenih i glazbenih rukopisa iz stavka 1. ovoga članka dužni su autora, na njegov zahtjev, obavješćivati o novom vlasniku.

Autor se ne može unaprijed odreći prava slijeđenja. Pravo slijeđenja ne može se prenositi pravnim poslovima za života autora, ali se može nasljeđivati. Nakom smrti autora ono prelazi na njegove nasljednike, bilo po zakonu ili izjavom posljednje volje. Pravo slijeđenja ne može biti predmet prisilnog izvršenja ni bilo kakva raspolaganja. Odredbe iz ovoga članka ne primjenjuju se na djela arhitekture i na djela primijenjene umjetnosti.

Članak 40.

Autori autorsko djelo likovnih umjetnosti, fotografskih djela i sličnih djela mogu zabraniti izlaganje pojedinih svojih djela ako za to imaju moralnog interesa. Autor ne može zabraniti izlaganje djela koja pripadaju muzejima, galerijama i sličnim organizacijama.

Članak 41.
Autor ima isključivo pravo davati odobrenje za prevođenje svojega djela.

Članak 42.

Ako autor autorsko djelo objavljenoga na stranom jeziku koje uživa zaštitu po odredbama Bernske konvencije za zaštitu književnih i umjetničkih djela ne prevede to autorsko djelo na hrvatski jezik u roku od deset godina od dana objave djela ili u tom roku ne dopusti drugome da to autorsko djelo prevede, takvo autorsko djelo može se prevoditi na hrvatski jezik i bez odobrenja autora. Autor autorsko djelo prevedenoga na temelju odredbe iz stavka 1. ovoga članka zadržava pravo na naknadu i sva ostala autorska prava na prevedeno autorsko djelo.

Članak 43.

Autorsko djelo objavljeno na stranom jeziku koje uživa zaštitu po odredbama Svjetske konvencije o autorskom pravu, a ne po odredbama Bernske konvencije za zaštitu književnih i umjetničkih djela, može se i bez odobrenja autora prevoditi na hrvatski jezik, uz uvjete predviđene u članku 44. i 46. ovoga Zakona.

Članak 44.

Autorsko djelo predviđeno u članku 43. ovoga Zakona može se bez odobrenja autora prevesti na hrvatski jezik:

  1. ako do isteka roka od sedam godina od dana prvog objavljivanja djela prevođenje toga djela nije obavljeno odnosno prijevod toga djela nije objavljen na dotičnom jeziku, ili su objavljena izdanja već iscrpljena;
  2. ako zainteresirani državljanin Republike Hrvatske dobije odobrenje od ministarstva nadležnoga za poslove kulture da takvo autorsko djelo prevede i objavi na hrvatskom jeziku.

Članak 45.

Ministarstvo nadležno za poslove kulture dat će odobrenje za prevođenje iz članka 44. ovoga Zakona samo ako zahtjevatelj odobrenja dokaže da je od autora zahtijevao odobrenje da prevede autorsko djelo i da objavi prijevod, ali da nije uspio doći do autora ili dobiti njegovo odobrenje. Ako zahtjevatelj odobrenja nije uspio doći do autora djela, dužan je prijepis svojega podneska kojim je zahtijevao odobrenje uputiti izdavaču čije se ime nalazi na djelu te diplomatskom ili konzularnom predstavništvu države čiji je državljanin autor djela, ako je njegovo državljanstvo poznato, ili tijelu koje je odredila vlada te države.

Ministarstvo nadležno za poslove kulture zahtijevano odobrenje za prevođenje neće dati prije isteka roka od dva mjeseca od dana kada je zahtjevatelj odobrenja prijepis svojega podneska kojim je zahtijevao odobrenje uputio izdavaču i tijelu iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 46.

Odobrenje za prevođenje može se dati većem broju osoba. Dobiveno odobrenje ne može se prenositi na drugu osobu. Zahtjevatelj odobrenja dužan je autoru isplatiti naknadu za korištenje njegova djela i poštovati ostala prava autora prevedenoga djela. Ministarstvo nadležno za poslove kulture neće dati odobrenje ako je autor povukao autorsko djelo iz prometa odnosno otkupio primjerke djela za čije je prevođenje zahtijevano odobrenje.

Članak 47.

Na teritoriju Republike Hrvatske dopušteno je bez odobrenja autora:

  1. objavljivanje i reproduciranje pojedinih dijelova književnoga, znanstvenog ili umjetničkoga djela u svrhe nastave;
  2. pretiskivanje u povremenim publikacijama aktualnih članaka u kojima se raspravlja o općim pitanjima od javnog interesa, ako autor reproduciranje tih članaka nije izričito zabranio;
  3. reproduciranje u novinama i povremenim publikacijama pojedinih aktualnih fotografija, ilustracija, tehničkih nacrta i sl., objavljenih u drugim novinama i povremenim publikacijama;
  4. reproduciranje umjetničkih djela izloženih na ulicama i trgovima, osim ako je reprodukcija kiparskog djela dobivena otiskom iz kalupa;
  5. reproduciranje kiparskih i slikarskih djela te djela arhitekture pomoću fotografije u novinama i časopisima, osim ako je autor to izričito zabranio.

Odredbe iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na objavljivanje i reproduciranje u dnevnom i povremenom tisku, na filmu, u filmskim novostima i preko radiodifuzije. U svim slučajevima iz stavka 1. ovoga članka mora se jasno označiti ime i prezime autora, izvorno autorsko djelo i podrijetlo posudbe. U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka autor ima pravo na naknadu i sva druga prava po ovom Zakonu.

Članak 48.

Na teritoriju Republike Hrvatske dopušteno je bez odobrenja autora i bez plaćanja naknade za korištenje:

  1. predstavljanje i izvedba književnog ili umjetničkoga djela u svrhe i u obliku nastave, ako se to predstavljanje odnosno izvedba obavlja bez naplaćivanja ulaznica ili drugih oblika naplaćivanja te prilikom školskih svečanosti na koje je pristup besplatan;
  2. objavljivanje izvješća o objavljenim književnim, umjetničkim i znanstvenim djelima, u kojima se sadržaj tih djela reproducira na originalan i skraćeni način;
  3. izlaganje djela na javnim izložbama, osim onih djela čije izlaganje autor zabrani, ako se toga prava nije odrekao u ugovoru;
  4. reproduciranje već objavljenoga djela radi osobnog usavršavanja, ako reprodukcija nije namijenjena ni pristupačna javnosti;
  5. reproduciranje djela slikarstva kroz kiparstvo i obratno te reproduciranje djela arhitekture kroz slikarstvo ili kiparstvo;
  6. doslovno navođenje ulomaka (citata) iz djela koje je na zakonit način postalo pristupačno javnosti, uz uvjet da to bude u skladu s dobrim običajima i u mjeri opravdanoj svrhom koja se ima postići, te da se prilikom citiranja naznači izvor i ime autora, ako se njegovo ime nalazi u izvoru;
  7. reproduciranje ili prilagođavanje kopija računalnoga programa od strane korisnika radi korištenja u svrhu za koju je taj program pribavljen, za arhivske svrhe i za zamjenu izgubljene, uništene ili dotrajale kopije.

U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka autor zadržava sva druga prava po ovom Zakonu.

Članak 49.

Bez odobrenja autora i bez plaćanja naknade za korištenje mogu se objaviti preko tiska i radiotelevizije, radi obavješćivanja o tekućim događajima, govori namijenjeni javnosti održani u Hrvatskom državnom saboru Republike Hrvatske i tijelima lokalne uprave i samouprave, sudovima i drugim državnim tijelima, znanstvenim, umjetničkim i drugim organizacijama te na javnim skupovima i službenim svečanostima.

Bez odobrenja autora i bez plaćanja naknade za korištenje mogu se o drugim govorima, predavanjima i ostalim djelima iste prirode davati u dnevnom i povremenom tisku i preko radiodifuzije samo kraća izvješća. Bez odobrenja autora ne može se sastaviti zbirka njegovih djela navedenih u stavku 1. i 2. ovoga članka. U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka autor zadržava sva druga prava po ovom Zakonu.

Članak 50.

Za iskorištavanje narodnih književnih i umjetničkih tvorevina javnom izvedbom plaća se naknada kao za javnu izvedbu autorskih djela. Naknada je prihod državnog proračuna. Iskorištavanje narodnih književnih i umjetničkih tvorevina u svakom drugom obliku slobodno je. Osobe koje iskorištavaju narodne književne i umjetničke tvorevine dužne su naznačiti podrijetlo djela i suzdržati se od sakaćenja i nedostojne upotrebe djela. O zaštiti prava iz stavka 3. ovoga članka brinu se odgovarajuće organizacije autora i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Poglavlje IV.
PRENOŠENJE AUTORSKOGA PRAVA
1. Opseg prenošenja
Članak 51.

Pravo autora na iskorištavanje djela može se u cijelosti ili djelomice, uz naknadu ili bez naknade, prenositi na pojedince ili na pravne osobe za trajanja autorskoga prava ili za određeno vrijeme. Osoba na koju je preneseno pravo iskorištavanja autorskoga djela ne može to pravo prenositi na treću osobu bez suglasnosti nositelja toga prava, ako ugovorom nije drukčije određeno.

Članak 52.

Osoba na koju je preneseno pravo iskorištavanja autorskoga djela nije ovlaštena pri korištenju unositi u autorsko djelo bilo kakve izmjene, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno.

Članak 53.

Samo autor može na drugoga prenijeti pravo iskorištavanja djela i korisniku dopustiti da autorsko djelo u određenom pravcu i opsegu izmijeni ili preradi.

2. Prenošenje autorskim ugovorima
1) Zajedničke odredbe o autorskim ugovorima
Članak 54.

Svoja prava iskorištavanja djela autor prenosi na drugoga autorskim ugovorom, kao što su izdavački ugovor, ugovor o prikazivanju, ugovor o izvedbi, ugovor o kinematografskom djelu, ugovor o emitiranju djela preko radija ili televizije, ugovor o snimanju djela instrumentima za registraciju zvukova i slika, ugovor o preradi (adaptaciji) djela, ugovor o prijenosu prava na prevođenje djela i sl.

Članak 55.

Autorski ugovori sklapaju se u pisanu obliku. Autorski ugovor koji nije sklopljen u pisanu obliku nema pravni učinak, ako zakonom nije drukčije određeno.

Članak 56.

Autorski ugovor sadržava osobito: imena ugovornih stranaka, naziv autorskoga djela koje je predmet ugovora, način korištenja autorskoga djela, visinu, način i rokove plaćanja naknade ako se autorsko djelo koristi uz naknadu. Pri utvrđivanju naknade za korištenje autorskoga djela, gdje god je to moguće, uzimaju se u obzir: kvaliteta djela, mogućnost prodaje djela, materijalna korist koju druga ugovorna stranka postiže korištenjem djela i drugi uvjeti kojima se mogu utvrditi rezultati koje autorsko djelo postiže u zadovoljavanju društvenih potreba.

Članak 57.

Ako se korištenjem autorskoga djela ostvari prihod koji je u očitu nerazmjeru s ugovorenom autorskom naknadom, autor ima pravo zahtijevati da mu se odredi odnosno osigura pravičniji udio u prihodu ostvarenom korištenjem njegova djela izmjenom ugovora o korištenju djela.

Članak 58.

Predmet autorskog ugovora može biti i autorsko djelo koje još nije stvoreno. Ništetan je autorski ugovor kojim autor prenosi pravo iskorištavanja svojih budućih djela.

Članak 59.

Autor je dužan za trajanja autorskog ugovora suzdržavati se od postupaka koji bi ometali korisnika u ostvarivanju prenesenog autorskoga prava.

Članak 60.

Na autorske ugovore primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuju obvezni odnosi, ako odredbama ovoga Zakona nije drukčije određeno.

2) Izdavački ugovor
Članak 61.

Izdavačkim ugovorom autor prenosi na izdavača pravo objavljivanja autorskoga djela tiskanjem odnosno umnožavanjem. Izdavač je dužan autorsko djelo objaviti, na svakom primjerku djela na vidljivu mjestu označiti ime i prezime autora ako autor ne želi da autorsko djelo bude anonimno ili označeno pseudonimom, autoru platiti naknadu ako se autorsko djelo koristi uz naknadu, brinuti se o uspješnom raspačavanju primjeraka djela te autora, na njegov zahtjev, povremeno obavješćivati o raspačavanju primjeraka autorskoga djela. Izdavačkim ugovorom autor može na izdavača prenijeti i pravo prevođenja svojega djela radi njegova objavljivanja na drugim jezicima u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.

Članak 62.

Zastupnik autora može sklopiti izdavački ugovor samo za ona djela koja su navedena u njegovoj punomoći. Zastupnik ograničeno poslovno sposobnost autora ne može sklopiti izdavački ugovor bez pristanka autora da se autorsko djelo objavi.

Članak 63.

Izdavački ugovor sadržava osobito: opseg i trajanje korištenja prava koja autor prenosi na izdavača, rok u kojemu je izdavač dužan objaviti autorsko djelo te visinu naknade. Ako se naknada za korištenje djela utvrđuje u postotku od maloprodajne cijene prodajnih primjeraka autorskoga djela, izdavačkim ugovorom mora se odrediti i najniži iznos naknade koji je izdavač dužan platiti bez obzira na broj prodanih primjeraka, a i rok isplate toga iznosa.

Članak 64.

Za trajanja izdavačkog ugovora autor ne može pravo objavljivanja odnosno umnožavanja autorskoga djela na istom jeziku ustupiti trećoj osobi, ako ugovorom nije drukčije određeno. Pravo objavljivanja novinskih članaka autor može istodobno ustupiti većem broju korisnika, ako ugovorom nije drukčije određeno.

Članak 65.

Ako izdavačkim ugovorom nije drukčije određeno, smatra se da je autor tim ugovorom prenio na izdavača pravo na objavljivanje samo jednoga bibliografskog izdanja odnosno pravo na samo jedno umnažanje.

Članak 66.

Rukopis ili drugi izvornik autorskoga djela koje je predmet izdavačkog ugovora ostaje vlasništvo autora, ako ugovorom nije drukčije određeno.

Članak 67.

Ako izdavačkim ugovorom nije drukčije određeno, izdavač je dužan u slučaju novih izdanja autorskoga djela omogućiti autoru unošenje poboljšanja ili izmjenu djela, uz uvjet da to ne uzrokuje prevelike troškove za izdavača i da ne mijenja karakter djela.

Članak 68.

Ako autorsko djelo propadne zbog više sile nakon njegove predaje izdavaču radi objavljivanja, autor ima pravo na naknadu koja bi mu pripadala da je autorsko djelo bilo objavljeno. Ako zbog više sile propadne pripremljeno izdanje prije njegova stavljanja u promet, izdavač ima pravo prirediti novo izdanje, a autoru pripada naknada za propalo izdanje, ali ne i za istovjetno novo izdanje. U slučaju djelomične propasti pripremljenog izdanja zbog više sile prije njegova stavljanja u promet, izdavač ima pravo, bez naknade autora, umnožiti samo onoliko primjeraka koliko je propalo.

Članak 69.

Izdavački ugovor prestaje: smrću autora prije završetka autorskoga djela, iscrpljenjem naklade svih ugovorenih izdanja i prestankom ugovora. Autor može zahtijevati raskid izdavačkog ugovora ako izdavač nakon iscrpljenja jednog izdanja ne pristupi izdavanju novog ugovorenog izdanja u roku od jedne godine od dana kad je autor to zahtijevao, ako ugovorom nije drukčije određeno. Ako autor ne preda izdavaču autorsko djelo u ugovorenom roku ili ako izdavač ne izda autorsko djelo u ugovorenom roku, izdavač odnosno autor može zahtijevati raskid ugovora i naknadu štete zbog neizvršenja ugovora a, osim toga, autor ima pravo zadržati primljenu naknadu odnosno zahtijevati isplatu ugovorene naknade.

Ako rok za izdavanje djela nije utvrđen ugovorom, izdavač je dužan objaviti autorsko djelo u primjerenom roku, a najkasnije u roku od jedne godine od dana predaje rukopisa ili drugog izvornoga djela.

Članak 70.

Ugovor o objavljivanju članaka, crteža i bilješki u novinama, časopisima i drugom povremenom tisku ne mora biti sklopljen u pisanu obliku.

Članak 71.

Ako izdavač za trajanja izdavačkog ugovora, a najkasnije nakon isteka tri godine od dana izdavanja djela, ako ugovorom nije određen dulji rok, namjerava neprodane primjerke djela prodati kao papir za preradu, dužan je prije toga ponuditi autoru da ih otkupi, i to po cijeni koju bi dobio ako bi ih prodao kao papir za preradu. Ako autor ne otkupi ili otkupi djelomice ponuđene primjerke djela, izdavač može preostale primjerke djela prodati kao papir za preradu.

3) Ugovor o prikazivanju i ugovor o izvedbi
Članak 72.

Ugovorom o prikazivanju odnosno ugovorom o izvedbi autor djela prenosi na korisnika pravo javnog prikazivanja ili izvedbe autorskog djela, a korisnik se obvezuje to autorsko djelo prikazati odnosno izvesti u određenom roku, na način i uz uvjete koji su određeni ugovorom.

Članak 73.

Pravo prikazivanja odnosno pravo izvedbe određenog autorskoga djela autor može istodobno prenijeti na veći broj korisnika, ako se ugovorom nije odrekao toga prava.

Članak 74.

Ugovor o prikazivanju odnosno ugovor o izvedbi sadržava osobito: način prikazivanja odnosno način izvedbe autorskoga djela i područje na kojemu se autorsko djelo može koristiti.

Članak 75.

Ako autor ne preda korisniku autorsko djelo (rukopis, partituru i sl.) u ugovorenom roku, ili korisnik autorsko djelo ne prikaže odnosno ne izvede u ugovorenom roku, autor odnosno korisnik može zahtijevati raskid ugovora o prikazivanju odnosno ugovora o izvedbi i naknadu štete zbog neizvršenja ugovora. Ako se ugovor raskine krivnjom korisnika djela, autor ima i pravo zadržati primljenu naknadu odnosno zahtijevati isplatu ugovorene naknade. Rukopis, partitura ili drugi izvornik autorskoga djela koje je predmet ugovora o prikazivanju odnosno ugovora o izvedbi ostaje vlasništvo autora, ako ugovorom nije drukčije određeno.

Članak 76.

Korisnik ugovora o prikazivanju odnosno ugovora o izvedbi dužan je autoru omogućiti uvid u prikazivanje odnosno izvedbu djela, ostvariti tehničke uvjete prikazivanja odnosno izvedbe djela koji osiguravaju poštovanje autorskih moralnih prava te autoru ili njegovu zastupniku dostavljati program i povremeno ga obavješćivati o prihodima od prikazivanja odnosno izvedbe djela. Odnosi autora i organizacija za radioteleviziju kao korisnika autorskoga djela, u smislu stavka 1. ovoga članka, reguliraju se ugovorom.

4) Ugovor o kinematografskom djelu
Članak 77.

Ugovorom o kinematografskom djelu smatraju se ugovori autora kinematografskoga djela (ugovor o scenariju, ugovor o filmskoj režiji, ugovor o filmskoj glazbi, ugovor sklopljen s glavnim crtačem) te ugovor o pojedinim autorskim doprinosima kinematografskom djelu. Autori kinematografskoga djela prenose ugovorom na proizvođača prava snimanja, reproduciranja, stavljanja u promet i javnog prikazivanja kinematografskoga djela. Proizvođač je dužan kinematografsko djelo staviti u promet i autore kinematografskoga djela obavješćivati, na njihov zahtjev, o ostvarenom prometu djela. Ugovorena naknada za snimanje kinematografskoga djela ne obuhvaća naknadu za reproduciranje i javno prikazivanje kinematografskoga djela.

Članak 78.

Za trajanja ugovora o kinematografskom djelu autori kinematografskoga djela ne mogu prava snimanja, reproduciranja, stavljanja u promet i javnog prikazivanja prenijeti na treću osobu, ako ugovorom nije drukčije određeno. Ako proizvođač na kojega su autori prenijeli pravo snimanja ne snimi autorsko djelo u roku od tri godine od dana sklapanja ugovora, autori mogu zahtijevati raskid ugovora i naknadu štete zbog neizvršenja ugovora te zadržati primljenu naknadu odnosno zahtijevati isplatu ugovorene naknade.

5) Prenošenje nasljeđivanjem
Članak 79.

Glede prenošenja autorskoga prava nasljeđivanjem primjenjuju se odredbe Zakona o nasljeđivanju, ako iz ovoga Zakona ne proistječe što drugo.

6) Briga o poštovanju i zaštiti autorskih moralnih prava nakon smrti autora
Članak 80.

Nakon smrti autora o poštovanju i zaštiti njegovih autorskih moralnih prava brinu se, ako autor nije odredio drukčije, za vrijeme trajanja autorskih imovinskih prava njegovi nasljednici, organizacija autora kojoj je umrli autor pripadao ili kojoj bi pripadao s obzirom na vrstu djela, druge organizacije iz članka 90., stavka 1. ovoga Zakona i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Nakon prestanka imovinskih prava autora o poštovanju i zaštiti njegovih autorskih moralnih prava brinu se organizacije navedene u prethodnom stavku i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Poglavlje V.
TRAJANJE AUTORSKOGA PRAVA
Članak 81.

Autorska imovinska prava traju za života autora i pedeset godina nakon njegove smrti ako odredbama ovoga Zakona za pojedine vrste autorskog imovinskoga prava nije drukčije određeno. Ako je nositelj autorskog imovinskoga prava, u smislu članka 24. ovoga Zakona, pravna osoba, autorsko pravo prestaje nakon isteka pedeset godina od objave djela, odnosno pedeset godina nakon ostvarivanja računalnog programa.

Članak 82.

Autorsko imovinsko pravo na kinematografsko autorsko djelo prestaje nakon isteka pedeset godina od smrti autora djela koji je posljednji umro. Autorsko imovinsko pravo na kinematografsko autorsko djelo koje ima karakter fotografskoga djela prestaje nakon isteka dvadeset pet godina od dana kada je autorsko djelo završeno.

Članak 83.

Autorsko imovinsko pravo na fotografsko autorsko djelo, na autorsko djelo proizvedeno sličnim postupkom i na djelo primijenjene umjetnosti prestaje nakon isteka dvadeset pet godina od objave djela.

Članak 84.

Autorsko imovinsko pravo na anonimno autorsko djelo i autorsko djelo objavljeno pod pseudonimom prestaje nakon isteka pedeset godina, odnosno nakon isteka dvadeset pet godina ako su u pitanju djela iz članka 82., stavka 2. i članka 83. ovoga Zakona – od objave tih djela. Ako pseudonim ne ostavlja nikakvu sumnju glede identiteta autora ili ako autor otkrije svoj identitet, autorsko imovinsko pravo traje onoliko vremena koliko bi trajalo da je autorsko djelo objavljeno pod imenom i prezimenom autora.

Članak 85.

Trajanje autorskog imovinskoga prava koje zajednički pripada suradnicima autorskoga djela počinje od smrti suradnika koji je posljednji umro.

Članak 86.

Autorska moralna prava traju i nakon prestanka trajanja autorskih imovinskih prava.

Članak 87.

Rokovi navedeni u člancima od 81. do 85. ovoga Zakona počinju teći od 1. siječnja godine koja dolazi neposredno nakon godine u kojoj je autor umro odnosno nakon objave djela.

Članak 88.

Nakon prestanka autorskih imovinskih prava za korištenje autorskoga djela plaća se posebna naknada ako je to predviđeno posebnim zakonom.

Poglavlje VI.
OSTVARIVANJE AUTORSKOGA PRAVA
Članak 89.

Autor može svoja autorska prava ostvarivati osobno ili preko zastupnika.

Članak 90.

Djelatnost ostvarivanja autorskih prava mogu obavljati, uz odobrenje ministarstva nadležnoga za poslove kulture, organizacije autora i drugih nositelja autorskih prava te druge specijalizirane organizacije za ostvarivanje autorskih prava (Hrvatska autorska agencija i dr.). Za ostvarivanje autorskoga prava koje obavlja organizacija navedena u stavku 1. ovoga članka, osim prava navedenih u stav-ku 3. ovoga članka, potrebna je punomoć autora, odnosno nositelja autorskoga prava.

Autorska prava javne izvedbe nescenskih glazbenih i književnih djela (mala prava), uključujući i prava iz članka 32. i 36. ovoga Zakona organizacija autora može ostvarivati i bez punomoći autora, odnosno drugoga nositelja autorskih prava. Ministarstvo nadležno za poslove kulture dat će odobrenje predviđeno u stavku 1. ovoga članka onoj organizaciji koja ispunjava stručne kriterije za ostvarivanje autorskih prava. Stručne kriterije iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje ministar kulture svojim aktom.

Članak 91.

Ako za javnu izvedbu nescenskih književnih i glazbenih djela nije sklopljen autorski ugovor ili ugovorom nije utvrđena visina naknade, organizacije autora mogu ostvarivati naknadu za autore tih djela u visini što su je te organizacije utvrdile općim aktom. Ako se radi o emitiranju Hrvatske radiotelevizije, za visinu autorske naknade utvrđene općim aktom organizacije autora potrebna je suglasnost ministarstva nadležnoga za poslove kulture.

Članak 92.

Za zastupanje pred sudovima i drugim tijelima organizacija autora odnosno organizacija iz članka 90. ovoga Zakona mora imati posebnu punomoć autora čije je pravo predmet spora.

Članak 93.

Za zastupanje pred sudovima i drugim tijelima radi ostvarivanja autorskih prava navedenih u članku 90., stavku 3. ovoga Zakona organizaciji autora odnosno organizaciji iz članka 90. ovoga Zakona nije potrebna posebna punomoć autora. Spor iz stavka 1. ovoga članka organizacija autora odnosno organizacija iz članka 90. ovoga Zakona može pokrenuti i voditi u svoje ime, ali je dužna o ostvarenim pravima položiti račun autoru.

Članak 94.

Priređivači kulturno-umjetničkih priredaba i drugi korisnici autorskih djela dužni su pribaviti odobrenje za izvedbu odnosno za prikazivanje djela u slučajevima u kojima je ono po odredbama ovoga Zakona potrebno, te organizaciji autora odnosno organizaciji iz članka 90. ovoga Zakona, bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana izvedbe odnosno prikazivanja, dostavljati programe izvedenih odnosno prikazanih djela i uplaćivati autorske naknade za iskorištavanje tih djela.

Na zahtjev autora, odnosno organizacije iz članka 90., stavka 1. Ovoga Zakona nadležna policijska uprava ili policijska stanica zabranit će održavanje priredbe na kojoj se koriste autorska djela, odnosno drugo korištenje autorskog djela, ako priređivač, odnosno drugi korisnik autorskog djela nema odobrenje autora, odnosno organizacije iz članka 90., stavka 1. ovoga Zakona. Korisnici autorskih djela dužni su organizaciji koja ostvaruje autorska prava dati sve podatke relevantne za ostvarivanje autorskih prava te omogućiti uvid u odgovarajuću dokumentaciju. Na zahtjev organizacije za ostvarivanje autorskih prava financijska policija pružit će joj pomoć pri obavljanju poslova ostvarivanja autorskih prava.

Poglavlje VII.
ZAŠTITA AUTORSKOGA PRAVA
Članak 95.

Osoba čije je autorsko imovinsko pravo ili autorsko moralno pravo povrijeđeno može zahtijevati zaštitu toga prava i naknadu štete koja joj je povredom nanesena.

Članak 96.

Na zahtjev tužitelja sud može u presudi narediti:

  1. da se tuženiku zabranjuje daljnja povreda autorskoga prava;
  2. da se predmeti kojima je nanesena povreda autorskom pravu unište ili preinače;
  3. da se presuda objavi na trošak tuženika.

Članak 97.

Na zahtjev tužitelja koji učini vjerojatnim da je njegovo autorsko pravo povrijeđeno, sud može i prije donošenja presude narediti da se privremeno oduzmu ili isključe iz prometa predmeti ili da se zabrani nastavljanje započetih postupaka kojima bi se mogla nanijeti povreda autorskom pravu.

Članak 98.

Ako osoba koja javno iskorištava autorsko djelo pri tom iskorištavanju ne označi ime i prezime autora, autor može od takve osobe zahtijevati odgovarajuću naknadu štete i naknadnu objavu autorova imena i prezimena, na prikladan način te da se toj osobi zabrani ponavljanje takve povrede.

Članak 99.

Autorsko pravo ne može biti predmet prisilnog izvršenja. Predmet prisilnog izvršenja može biti imovinska korist koja potječe od autorskoga djela. Nedovršena djela i neobjavljeni rukopisi ne mogu biti predmet prisilnog izvršenja.

Dio drugi
PRAVA UMJETNIKA IZVOĐAČA
Poglavlje I.
UVODNE ODREDBE
Članak 100.

Umjetnici izvođači književnih, glazbenih i drugih umjetničkih djela za svoje izvedbe imaju prava utvrđena ovim Zakonom. Prava umjetnika izvođača ni na koji način ne utječu na prava autora djela navedenih u stavku 1. ovoga članka.

Članak 101.

Umjetnici izvođači, u smislu ovoga Zakona jesu osobe i umjetnički ansambli koji na umjetnički način prikazuju, recitiraju, deklamiraju, pjevaju, sviraju, plešu ili na drugi način izvode književna, glazbena i druga umjetnička djela.

Članak 102.

Umjetnik izvođač državljanin Republike Hrvatske ili strani državljanin koji ima uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj, za svoje izvedbe ostvarene ili korištene u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, ima prava po ovom Zakonu. Umjetnik izvođač – strani državljanin ili osoba bez državljanstva, za svoje izvedbe ostvarene ili korištene u Republici Hrvatskoj ima prava po ovom. Zakonu u okviru obveza što ih je Republika Hrvatska prihvatila međunarodnim ugovorima ili na temelju faktičnog reciprociteta.

Poglavlje II.
SADRŽAJ PRAVA UMJETNIKA IZVOĐAČA
Članak 103.

Umjetnik izvođač ima imovinska i moralna prava predviđena ovim Zakonom. Pod imovinskim pravima, u smislu stavka 1. ovoga članka, razumijevaju se prava umjetnika izvođača na iskorištavanje izvedbi. Pod moralnim pravima, u smislu stavka 1. Ovoga članka razumijeva se pravo umjetnika izvođača da njegovo ime odnosno pseudonim bude navedeno pri priopćenju javnosti njegove izvedbe. A i na svakoj snimci ili omotu snimke te izvedbe, pravo da se usprotivi deformiranju, skraćenju ili drugom mijenjanju njegove izvedbe, korištenju ili raspačavanju snimljene izvedbe koja sadržava tehničke ili druge nedostatke te nedostojnom korištenju snimaka kojima se vrijeđa čast i ugled umjetnika izvođača.

Članak 104.

Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, izvedba se, bez odobrenja umjetnika izvođača, ne može:

  1. emitirati preko radija ili televizije;
  2. snimati zvučno ili vizualno i zvučno i vizualno;
  3. umnožavati snimljeno;
  4. stavljati u promet snimljeno (primjerci snimaka);
  5. neposredno priopćavati javnosti preko zvučnika ili drugih tehničkih naprava izvan prostorije ili mjesta izvedbe.

U slučajevima iz stavka 1. Ovoga članka umjetnik izvođač ima pravo na naknadu, osim ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno. Pravo na naknadu imaju svi umjetnici izvođači, ako ugovorom nije drukčije određeno. Član umjetničkog ansambla koji napusti ansambl ima pravo na udio u naknadi za izvedbu u kojoj je sudjelovao.

Članak 105.

Organizacije za radiodifuziju mogu i bez odobrenja umjetnika izvođača emitirati snimke izvedaba snimljenih na dopušten način instrumentima za mehaničku reprodukciju. Ali su dužne poštovati sva druga prava umjetnika izvođača. Ako za ostvarivanje prava navedenog u stavku 1. Ovoga članka visina izvođačke naknade nije određena ugovorom. Organizacija umjetnika izvođača može utvrditi visine izvođačkih naknada općim aktom. Ako se radi o emitiranju Hrvatske radiotelevizije. Za visinu naknade utvrđene općim aktom organizacije umjetnika izvođača potrebna je suglasnost ministarstva nadležnoga za poslove kulture.

Članak 106.

Bez odobrenja umjetnika izvođača i bez plaćanja naknade, dopušteno je:

  1. korištenje izvedbe radi nastave i znanstvenoistraživačkoga rada;
  2. korištenje kratkih odlomaka izvedbe pri izvješćivanju o tekućim događajima;
  3. snimanje izvedbe od strane organizacije za radiodifuziju vlastitim sredstvima snimanja i samo za vlastitu emisiju (efemerni snimci). Ako ima odobrenje za emitiranje.

Snimke iz stavka 1., točke 3. Ovoga članka mogu se nakon emitiranja predati javnim arhivima kao dokumentacijski materijal ili ponovno emitirati uz naknadu.

Članak 107.

Ako se snimljena izvedba koja je puštena u prodaju koristi za priopćavanje javnosti. Osim emitiranja preko radija ili televizije (sekundarno korištenje). Korisnik plaća posebnu naknadu organizacijama umjetnika izvođača. Posebnu naknadu iz prethodnog stavka korisnik plaća u visini koju utvrđuju organizacije umjetnika izvođača općim aktom. Ta visina ne može prelaziti 40% visine autorske naknade utvrđene za odnosna korištenja prema odredbi iz članka 91. ovoga Zakona.

Članak 108.

Prava umjetnika izvođača koji je u radnom odnosu uređuju se općim aktom organizacije. S kojom je umjetnik izvođač u radnom odnosu. U skladu s ovim Zakonom. Općim aktom iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se ograničiti moralna prava umjetnika izvođača, priznata ovim Zakonom. Organizacija s kojom je umjetnik izvođač u radnom odnosu može se koristiti izvedbom umjetnika izvođača bez njegova odobrenja. Ako je izvedba umjetnika izvođača u okviru njegove radne obveze.

Članak 109.

Ako izvedba umjetnika izvođača koji je u radnom odnosu prelazi okvire njegove radne obveze. Ili se izvedba prenosi na drugu organizaciju, umjetniku izvođaču pripada pravo na naknadu.

Poglavlje III.
PRIJENOS PRAVA UMJETNIKA IZVOĐAČA
Članak 110.

Umjetnik izvođač može svoje pravo na iskorištavanje izvedbe, u cijelosti ili djelomice, uz naknadu ili bez naknade. Za trajanja toga prava, prenositi ugovorom na drugu osobu (izvođački ugovor). Osoba na koju je preneseno pravo na iskorištavanje izvedbe ne može to pravo prenositi na treću osobu bez suglasnosti. Umjetnika izvođača, ako izvođačkim ugovorom nije drukčije određeno.

Članak 111.

Izvođački ugovor sklapa se u pisanu obliku. Izvođački ugovor koji nije sklopljen u pisanu obliku nema pravni učinak.

Članak 112.

Izvođački ugovor sadržava:. Imena ugovornih stranaka, vrstu i način korištenja izvedbe. Ime autora i naziv autorskoga djela koje se izvodi te visinu, način i rokove plaćanja naknade. Osim elemenata navedenih u stavku 1. Ovoga članka, izvođački ugovor koji se odnosi na snimanje izvedbe i emitiranje snimke preko radija ili televizije sadržava. I broj emitiranja i razdoblje u kojem se može emitirati. A izvođački ugovor koji se odnosi na umnožavanje snimke sadržava i broj primjeraka koji se mogu umnožiti.

Poglavlje IV.
TRAJANJE PRAVA UMJETNIKA IZVOĐAČA
Članak 113.

Imovinska prava umjetnika izvođača predviđena ovim Zakonom traju 20 godina, i to:

  1. za snimljene izvedbe – od isteka godine u kojoj su snimljene;
  2. za izvedbe koje nisu snimljene – od isteka godine u kojoj su izvedene;
  3. za emisije – od isteka godine u kojoj su emitirane

Članak 114.

Moralna prava umjetnika izvođača traju i nakon prestanka trajanja njegovih imovinskih prava.

Poglavlje V.
OSTVARIVANJE PRAVA UMJETNIKA IZVOĐAČA
Članak 115.

Umjetnik izvođač može svoja prava ostvarivati neposredno ili preko zastupnika.

Članak 116.

Djelatnost ostvarivanja prava umjetnika izvođača mogu obavljati, uz odobrenje ministarstva nadležnoga za poslove kulture. Organizacije umjetnika izvođača te druge specijalizirane organizacije za ostvarivanje prava umjetnika izvođača. Za ostvarivanje prava umjetnika izvođača organizacijama iz stavka 1. ovoga članka potrebna je punomoć umjetnika izvođača. Ministarstvo nadležno za poslove kulture dat će odobrenje predviđeno u stavku 1. Ovoga članka onoj ustanovi, udruzi ili drugoj organizaciji koja ispunjava stručne kriterije za ostvarivanje autorskih prava. Stručne kriterije iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje ministar kulture svojim aktom.

Članak 117.

Organizacije za radiodifuziju i ostali korisnici dužni su organizaciji koja zastupa umjetnika izvođača dostavljati potpune podatke o korištenju izvedbe. Korisnici izvedbe iz stavka 1. Ovoga članka dužni su organizaciji koja zastupa umjetnika izvođača dostaviti i po jedan primjerak izvođačkog ugovora.

Članak 118.

Umjetnički ansambl ostvaruje prava umjetnika izvođača preko osoba koje ovlaste članovi toga ansambla. Ako u izvedbi glazbenog ili drugog umjetničkoga djela. Osim umjetničkog ansambla, sudjeluju dirigent, solisti i nositelji glavnih uloga koji nisu članovi umjetničkog ansambla. Pravo na davanje odobrenja iz članka 104. Ovoga Zakona pripada i tim umjetnicima izvođačima, ako između njih i umjetničkog ansambla nije drukčije ugovoreno.

Poglavlje VI.
ZAŠTITA PRAVA UMJETNIKA IZVOĐAČA
Članak 119.

Umjetnik izvođač čije je imovinsko ili moralno pravo povrijeđeno može zahtijevati zaštitu toga prava. I naknadu štete koja mu je povredom nanesena. Na zahtjev tužitelja čije je pravo umjetnika izvođača povrijeđeno, sud može u presudi narediti:

  1. da se tužitelju zabranjuje daljnja povreda prava;
  2. da se predmeti kojima je nanesena povreda pravu unište ili preinače;
  3. da se presuda objavi na trošak tuženika.

Na zahtjev tužitelja koji učini vjerojatnim da je pravo umjetnika izvođača povrijeđeno. Sud može i prije donošenja presude narediti da se privremeno oduzmu ili isključe iz prometa predmeti kojima se nanosi povreda. I da se zabrani nastavljanje započetih postupaka kojima bi se mogla nanijeti povreda pravu umjetnika izvođača.

Članak 120.

Ako korisnik izvedbe, pri korištenju, ne navede ime odnosno pseudonim umjetnika izvođača, u skladu s odredbom iz članka 103. Ovoga Zakona, umjetnik izvođač može zahtijevati zabranu ponavljanja takve povrede. Naknadnu objavu, na prikladan način, imena odnosno pseudonima i naknadu štete.

Dio treći
KAZENE ODREDBE
Članak 121.

Tko pod svojim imenom ili pod imenom drugog objavi, prikaže, izvede ili prenese tuđe autorsko djelo. Ili dopusti da se to učini, kaznit će se za kazneno djelo zatvorom do pet godina. Tko bez navođenja imena ili pseudonima autora objavi, prikaže ili prenese tuđe autorsko djelo. Na kojem je označeno ime ili pseudonim autora. Ili dopusti da se to učini, kaznit će se za kazneno djelo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do godinu dana. Tko na nedopušten način unese dijelove tuđeg autorskoga djela u svoje autorsko djelo. Kaznit će se za kazneno djelo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do godinu dana. Tko deformira, skrati ili na drugi način mijenja tuđe autorsko djelo. Kaznit će se za kazneno djelo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

Članak 122.

Tko bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskoga prava, odnosno organizacije iz članka 90., stavka 1. Ovog Zakona, ako je ona ovlaštena dati odobrenje, kada je odobrenje po odredbama ovog. Zakona potrebno, objavi, preradi, obradi, reproducira, prikaže, izvede, prenese, prevede, snimi. Neovlašteno stavi u promet, javno izloži, prenese sredstvima javnog priopćavanja. Ili na koji drugi način iskoristi radi stjecanja imovinske koristi, autorsko djelo, zaštićeno ovim. Zakonom, kaznit će se za kazneno djelo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do pet godina. U slučajevima iz stavka 1. Ovoga članka kada je počinitelj djelo izvršio u namjeri da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist. Kaznit će se za kazneno djelo zatvorom do pet godina.

Članak 123.

Tko bez odobrenja umjetnika izvođača, umjetničkog ansambla, dirigenta, soliste ili nositelja glavne uloge. Ako je takvo odobrenje prema odredbama ovoga. Zakona potrebno, emitira izvedbu preko radija ili televizije. Snimi izvedbu, umnoži snimljenu izvedbu, stavi u promet snimljenu izvedbu ili je priopći javnosti. Kaznit će se za kazneno djelo novčanom kaznom.

Članak 124.

Kazneni postupak za kaznena djela iz članka 121., stavka 3. i 4. ovoga Zakona pokreće se po privatnoj tužbi.

Članak 125.

Novčanom kaznom u kunskoj protuvrijednosti od 500 do 1.000 DEM kaznit će se za prekršaj organizacija, poslodavac, ili pojedinac ako:

  1. bez odobrenja autora ili drugoga nositelja autorskoga prava, odnosno organizacije iz članka 90., stavka 1. Ovoga Zakona, ako je ona ovlaštena dati odobrenje kada je takvo odobrenje po odredbama. Ovoga Zakona potrebno, objavi, preradi, obradi, reproducira, prikaže, izvede, prenese, prevede, snimi, neovlašteno stavi u promet, prenese sredstvima javnog priopćavanja. Ili na koji drugi način iskoristi autorsko djelo zaštićeno ovim Zakonom;
  2. ako bez navođenja imena ili pseudonima autora ili pod drugim imenom, objavi, prikaže, izvede, prenese. Ili na drugi način iskoristi autorsko djelo na kojemu je označeno ime ili pseudonim autora. Ili dopusti da se to učini, ili ako deformira, skrati ili na drugi način mijenja autorsko djelo. Ili upotrijebi djelo na način kojim se vrijeđa čast ili ugled autora.

Za postupak iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u kunskoj protuvrijednosti od 200 DEM. Odgovorna osoba u organizaciji, odnosno kod poslodavca.

Članak 126.

Novčanom kaznom od 4,50 do 45 kuna kaznit će se za prekršaj poduzeće ili druga pravna osoba. Odnosno poslodavac ako bez odobrenja umjetnika izvođača, umjetničkog ansambla, dirigenta, soliste ili nositelja glavne uloge. Ako je takvo odobrenje prema odredbama ovoga Zakona potrebno, emitira izvedbu preko radija ili televizije. Snimi izvedbu, umnoži snimljenu izvedbu, stavi u promet snimljenu izvedbu. Ili je priopći javnosti (članak 104.). Za postupak iz stavka 1. Ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u poduzeću ili drugoj pravnoj osobi. Odnosno kod poslodavca novčanom kaznom od 1 do 10 kuna.

Članak 127.

Predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje kaznenoga djela iz. Članka 121. i članka 122., stavka 1. i 2. Ovoga zakona, ili koji su nastali izvršenjem kaznenoga djela. Odnosno predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja iz članka 125. i članka 126. stavka 1. Ovoga Zakona, oduzet će se.

Članak 128.

Organizacija, poslodavac, ili pojedinac koji postupi protivno članku 94., stavku 1. ili organizaciji iz članka 90. Stavka 1. ne dostavi program izvedenih, prikazanih ili emitiranih djela s točnim podacima. Ili ako u programu navede netočno podatke o izvedenom, odnosno prikazanom autorskom djelu. Kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u kunskoj protuvrijednosti od 200 do 500 DEM. Odgovorna osoba u pravnoj osobi i odgovorna osoba kod poslodavca kaznit će se za prekršaj u slučaju iz stavka 1. Ovoga članka novčanom kaznom u kunskoj protuvrijednosti od 100 DEM.

Članak 129.

Novčanom kaznom u kunskoj protuvrijednosti od 300 do 500 DEM. Kaznit će se za prekršaj organizacija, poslodavac ili pojedinac ako organizaciji za ostvarivanje prava umjetnika izvođača ne dostavi:

  1. potpune podatke o korištenju izvedbe (članak 117., stavak 1.);
  2. primjerak izvođačkog ugovora (članak 117., stavak 2.).

Za postupak iz stavka 1. Ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u organizaciji, odnosno kod poslodavca novčanom kaznom u kunskoj protuvrijednosti. Od 100 DEM.

Dio četvrti
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 130.

Postojeće organizacije koje obavljaju djelatnost ostvarivanja autorskih prava, odnosno ostvarivanja prava umjetnika izvođača, nastavljaju s radom i dužne su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu (“Narodne novine”, br. 58/93.) podnijeti ministarstvu nadležnom za poslove kulture zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti ostvarivanja autorskih prava ili za obavljanje djelatnosti ostvarivanja prava umjetnika izvođača.

Ministarstvo nadležno za poslove kulture donijet će rješenje povodom zahtjeva za obavljanje djelatnosti ostvarivanja autorskih prava u smislu. Članka 90., stavka 1. i 4. Ovoga Zakona odnosno djelatnosti ostvarivanja prava umjetnika izvođača u smislu članka 116., stavka 1. Ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva. Organizacija iz stavka 1. Ovoga članka koja ne dobije odobrenje prema odredbi članka 90. stavka 1. i 4. i članka 116. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu (“Narodne novine”, br. 58/93.) prestaje s radom kada rješenje postane konačno.

Članak 131.

Na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu (“Narodne novine”, br. 58/93.) prestaje biti na snazi Zakona o naknadama za izvođenje narodnih književnih i umjetničkih tvorevina (“Narodne novine”, br. 1/73.) i odredba iz članka 5. Zakona o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti prosvjete i kulture koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni (“Narodne novine”, br. 53/91.).

IZVORI:

-0-