Kave – povijest – uzgoj – klasifikacija kave

Kave – povijest – uzgoj – klasifikacija kave

Kratka povijest kave

Svaka vrsta kave ima vlastiti karakter i okus, svaka ima svoje ljubitelje. Prepustite se mašti i moći ćete osjetiti mirise i arome iz različitih dijelova svijeta. Otkriti ćete okuse koji su odraz bližih i daljih kultura. Krenimo zajedno na predivno putovanje kroz zemlje pune topline i mistike. U njima uzgoj i berba kave nije samo dio svakodnevnog života, nego nešto puno više – njihova povijest, njihov DNK.

Naša priča započinje negdje oko 900.-1000. n.e., kada je kava brodovima dopremljena na zapadne obale zajedno s mnogim do tada nepoznatim proizvodima.
Riječ „KAVA“ dolazi od drevne riječi „Arabic Kahwah“ ili „Kahweh“, (Quahwa, Qahwa) što doslovce znači snaga ili uzbuđenje. Očito je svaka nacija koja je prihvatila kavu izgovarala njeno ime na sličan način. Na njemačkom se naziva „Kaffee“, na talijanskom „caffe“, na ruskom „Kophe“ i tako dalje.
Kava se spominje i u Bibliji. David naime donosi pomirbeni dar u prženim zrnima, tj. zrnima kave.
Zemlja porijekla kave je Etiopija, gdje se kava do današnjeg dana uzgaja prirodnim putem. Kasnije su je uzgajali u blizini područja Kaffa odakle se brzo proširila diljem svijeta.

Početak puta kave

Pržena kava stigla je u muslimanski svijet između 1300. i 1400. Prije toga konzumirana je sirova, ili je jednostavno žvakana svježa.
Godine 1517. nakon što je Kalif Selim I osvojio Egipat, kava je stigla u Konstantinopol. Ispijanje kave postaje navika diljem čitavog Otomanskog Carstva.

Prve kavane osnovane su u Meki i Konstantinopolu. Muslimanska religija uskoro ih je zabranila, proglasivši ih mjestima grijeha i propasti.
Sedmi listopada 1571. značajan je u povijesti kave. Tog su dana zapadne pomorske snage nanijele težak poraz turskom carstvu u borbi kod Lepanta. Kao što je često slučaj, pobjednik je usvojio neke navike pobijeđenih, te je kava prenešena na zapad preko Venecijanske Republike. Vrlo brzo kava je postala dar u posebnim prilikama. Ljubitelji kave slali su jedni drugima pladnjeve kave kao znak prijateljstva.

Uzgoj kava

Biljke Arabice često se uzgajaju na malim plantažama. Njihov životni ciklus počinje u uzgajalištima. Nakon nekoliko mjeseci mlade se sadnice presađuju na polja. Za dobivanje prvih plodova potrebne su otprilike četiri godine. Ako su biljke zdrave nastavit će donositi plod sljedećih petnaest godina. U žargonu, plodovi su poznati kao „bobice“ i zriju u ciklusima. Cvjetanje i donošenje ploda odvija se nakon svake kišne sezone.
U slučaju da kiša pada cijele godine biljke istovremeno donose zelene i zrele plodove. Doduše, većina zemalja proizvođača kave ima samo jednu ili dvije kišne sezone na godinu. One obično traju nekoliko mjeseci.

Prve zrele „bobice“ pojavljuju se u Keniji, u travnju u Novoj Gvineji, u kolovozu na Jamaici.
Berba koja se u potpunosti provodi ručno obično traje nekoliko mjeseci. Ako se koristi posebna metoda poznata kao „picking“ („branje“) ista se biljka treba obraditi 7/8 puta.

Kao i većinu berbi na plantažama, i berbu „bobica“ obavljaju žene kojima često pomažu djeca. Beru se samo zrele „bobice“. Nna plantažama koje proizvode plodove manje kvalitete, na primjer u Brazilu, svi plodovi bilo zreli ili zeleni beru se istovremeno.
Ljuštenje je brža i jeftinija tehnika od branja. U Brazilu, gdje se kava često uzgaja na ravnicama, koriste se posebni strojevi za berbu koji istovremeno trgaju „trešnje“.

Klasifikacija kava

U trgovini, kako bi razvrstali određenu kakvoću kave, postoje različiti načini koji uzimaju u obzir sljedeće karakteristike:
Podrijetlo – Mane – Botanička vrsta – Obrada – Godina usjeva – Oblik zrna – Boja

• Podrijetlo – Znači državu proizvodnje i područje ili otpremnu luku. Ponekad prikazuje i proizvodnu tvrtku ili izvoznika.
• Nedostaci i onečišćenja (mane) – Broj defektne robe se uzima u obzir (oštećeno zrno ili strani predmeti). Obično uzorak od 2/3 funte ili 300 grama
• Botanička vrsta – Obično pokazuje botaničku vrstu biljke
• Procesiranje – Prirodno je suho obrađena kava, a oprana (washed) je vlažno obrađena kava.
• Godina usjeva – Obično se pokazuje razdoblje od dvije godine jer godina početka proizvodnje kave je u srpnju. Datumi uroda se mijenjaju od države do države.

Sljedeće definicije kava mogu biti nađene:

• Star usjev: kava je urodila dvije ili više godina prije.
• Prošli usjev: kava je urodila tijekom prethodne godine.
• Tekući usjev: kava u procesu uroda.
• Novi usjev: sljedeći usjev.

Osim ovih definicija, usjev može biti “Main Crop” (primaran) ili “Fly Crop” (sekundaran).

• Oblik zrna
  • Plosnato zrno – zrno stagnira i ponekad je produženo
  • Burbon – zaobljeno i izbočeno zrno
  • Caracolito – malo i zaobljeno zrno (perla)
  • Maragogype – osobito veliko zrno
• Veličina zrna – za provjeravanje veličine zrna koristi se rešetkasta ploča s kalibriranim rupama. Promjer rupa je iskazan kao 64-ti dio inča što identificira zaslon. Tako, na primjer, kava koja ne prođe promjer od 18/64 inča je popisana kao stupanj 18 ili više.

Boja kave – ovisi o podrijetlu, državi, botaničkoj vrsti i razdoblju uzgajanja

• žuta boja – stari usjevi prirodne Arabica kave
• tamna boja – Robusta
• zelena boja – novi usjevi Arabica kave
• zelena – samo u početku usjeva
• zelenkasta (svijetlo zeleno)- normala uglavnom cijele godine
• žućkasta – tijekom zadnjih dva ili tri mjeseca
• tamno žuta – star usjev
• Nepravilna različita boja – različiti sadržaji vlažnosti

Usjev i prženje kave

Sazrijevanje kave traje od šest do jedanaest mjeseci a cvjetanje usjeva u sezoni ovisi o klimi i tlu. Usjev za zemalje smještene sjeverno od ekvatora cvjetajuće razdoblje se podudara sa našim proljetnim vremenom. Usjev je tada obavljen u zimsko vrijeme. Cvjetanje u zemljama smještenim južno od ekvatora je na kraju našeg ljetnog vremena. Berba započinjanje tijekom proljetnog vremena i nastavlja se do ljetnog vremena. Često se dešava da na stablu nailazimo na iste biljke koje su neke u cvijetu, neke zelene, crvene ili smeđe. Čim voće postigne savršeno sazrijevanje, kava mora biti pobrana. Berba plodova vrši se jedan po jedan. Ručno ili s posebnom opremom, ali mora biti selekcionirano ukoliko se želi postići veća kvaliteta kave.

BERBA KAVE

Ako berba nije gotova nakon sazrijevanja, plodovi mogu fermentirati, postaju gorki ili padnu na tlo. Takvi plodovi kave su neupotrebljivi te se bacaju. To je težak i skup proces. Zbog toga plodovi kave su obično pobrani jednom usred razdoblja sazrijevanje kada i najveći dio sazrijeva.

Kod nesazrijevanja jedni su plodovi pobrani a drugi ne. To smanjuje trošak novog usjeva ali i izbjegava napad Stephanoderes kavenih štetočina. Tehnologija omogućava korištenje posebne opreme koja vrši automatsko padanje. Veliki gusjeničari prolaze pored svakog retka grma i tresu plodove. Raznovrsnost i količina padanja mijenja se od područja do područja. Približan usjev je između 200 Kg i 700 Kg proizvoda/hektara.

TALIJANSKO PRŽENJE KAVE

Za mnoge ljude (Roasting) prženje je umjetnost, ali za talijane je nešto više. To je High-Tech nadzor zrna prilikom prženja, razina prženja, hlađenja prepečene kave i drugih varijabla procesa. Prženje se obavlja toplim zrakom kroz rešetke (oko 240°C) te se lagano trese u normalnim posudama. Glavne izmjene zrna tijekom ovog koraka su gubljenje težine zbog isparavanja vode i lako hlapljivih tvari. Povećanje obujma u usporedbi sa sirovim proizvodom. Mijenjanje boje prema smeđe-crnoj zbog pougljenja celuloze i karamelizaciji šećera. Na zrnu se površinski pojavljuju osnovna kavena ulja (“pyrolosis”). To dovodi do karakteristične arome i na kraju do malog gubitak kofeina zbog topline. Povišenjem temperature prženja smanjenje se količina kofeina u zrnu.

U Italiji prženjm se dobije vrlo aromatična i ne siromašna kofeinom šalica kave u usporedbi s kavom drugih država. Prženje može povećati mrvljivost proizvoda pomažući mljevenju. Također povećava kapacitet upijajući vlažnost. Zbog toga kava, posebno ako je kora oguljenja, mora biti čuvana unutar pakiranja pod vakumom ili s inertnim plinom.

Razlika u kofeinu je očita. Arabica ima razinu kofeina od 1.1 % do 1.7 %. Robusta sadržava od 2 % do 4.5 %. Ravnoteža savršenog prženja je rezultat od dviju promjenjivih veličina: vrijeme i temperatura. Praćenjem ove dvije veličine, zahtjevaju znatna investicijska sredstva, ali rezultat je stvarno jedinstven.

ČUVANJE KAVE

Kava može biti očuvana u atmosferskom okruženju, kao na primjer normalna vreća, ali aroma će nestati nakon dva tjedna; ili s dušikom, i ovaj proces jamči proizvodu očuvanje arome od nekoliko godina. Zrno ili pržena kava bez kore mora biti pakirana u vakumu da bi održavala sve svoje organske karakteristike. U vezi s tim postoje posebne tehnike čuvanja zrna kave u paketima. Ukoliko se radi o vakumskom paketu mljevene kave na njemu ne smije biti nikakvih dodataka. Izuzetak je ventil koji omogućava izlaz plina iz paketa.

KAVA I ZDRAVLJE

Dragocjena jutarnja doza kofeina

Austrijski istraživači proveli su testove memorije na 15 zdravih volontera. Prvo nakon što su 12 sati apstinirali od kofeina, a zatim nakon konzumacije dvije šalice kave. Pokazalo se da su u ovim drugim testovima, kada su ispitanici primili kofein, postignuti bolji rezultati, kao i brže reakcije. Također, nakon provedene magnetske rezonance, pronađeno je da kofein utječe na dva područja u mozgu povezana s kratkotrajnim pamćenjem. Svi ispitanici bili su redovni potrošači kave koji u prosjeku dnevno piju šalicu i pol tog napitka.

Kava ublažava utjecaj alkohola

Istraživanje američkih znanstvenika provedeno na 125.000 ljudi je pokazalo da kava može ublažiti negativan utjecaj alkohola na jetru. Utvrđeno je da najmanje jedna šalica kave na dan opasnost od ciroze jetre smanjuje za 20%. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Archives of Internal Medicine.
Navodi se da su korisna svojstva kave više dolazila do izražaja u ljudi koji su pili veće količine alkohola. Kava nije imala nikakva učinka na druge bolesti jetre.

Kavopije pod stresom

Rezultati istraživanja provedenog na Harvard Medical School, objavljeni početkom prošle godine American Journal of Epidemiology. Pokazali su da “nije utvrđena povezanost kave s kofeinom niti one bez njega, s rizikom od infarkta”, pa čak i kod onih koji piju mnogo kave tj. četiri šalice dnevno. Istraživanjem je obuhvaćeno 340 muškaraca i žena koji nisu imali infarkt ili anginu pektoris prije projekta. Rezultati su dobra nadgradnja na istraživanje o povezanosti kave i bolesti srca i krvnih žila.

Naime, 1997. godine, u američkom “National Institute of Health” procijenili su nekoliko istraživanja na temu kofeina i zaključili da nema “izravnog odnosa između unosa kave i povišenog krvnog tlaka”. No, James Lane s Duke University Medical Centera u Durhamu uvjeren je da rizici postoje. Kofein povisuje krvni tlak pa tako može pridonijeti bolestima srca u zreloj dobi. Kroz proteklih 10 godina Lane je pokazao kako kofein iz četiri ili pet šalica kave, može povisiti tlak za 5 mm/Hg. Kofein može povećati i proizvodnju hormona stresa kao što su kortizon katekolamin. Najcešće baš ljudi koji se bave visoko stresnim poslovima, uzimaju goleme količine kofeina, a on im život čini još stresnijim – tvrdi Lane. Uvjeren je da se veza izmedu kave i rizika, koja sigurno postoji, ne može dokazati zato što ljudi i nisu svjesni koliko kofeina unose u tijelo.

“Ispijanje” kave štiti muškarce

Ima i novijih istraživanja koja govore u prilog kavi – tako su Journal of the American Medical Association objavljeni podaci desetgodišnjeg sveobuhvatnog istraživanja o zdravlju muškaraca koje je vođeno u Brigham and Women ‘s Hospital, u Bostonu. Uključeno je 46.000 muškaraca u dobi od 40 do 75 godina, koji su odgovarali na niz pitanja o načinu života i svome zdravlju, pa tako i o pijenju kave. Rezultati pokazuju da dvije do tri šalice kave s kofeinom dnevno, smanjuju rizik od stvaranja ručnih kamenaca kod muškaraca za 40 posto. Kod onih koji piju četiri ili više šalica, rizik je manji za 45 posto. Znanstvenici su zaključili da oni koji piju kavu bez kofeina te čaj i sokove, ne konzumiraju dovoljno kofeina i nemaju jednaku zaštitu. Nekoliko je teorija koje objašnjavaju zašto kava sprječava nastanak kamenaca. Kofein vjerojatno sprječava stvaranje pješčanih naslaga, a i djeluje kao blagi dijuretik.

Zanimljivost

Zanimljivo je da je prije već utvrđeno da četiri šalice kave dnevno smanjuju rizik od raka debelog crijeva. Naime, proučavajući 17 objavljenih istraživanja o pijenju kave i raku debelog crijeva, profesor Edward Giovanucci s Harvard Medical School utvrdio je da je rizik od tog raka 24 posto niži kod onih koji piju četiri ili više šalica kave dnevno, nego kod onih koji rijetko ili nikada ne piju kavu. Istraživanja na kojima je temeljio rad, obavljena su u 10 zemalja, tijekom 30 godina. Giovannucci kaže da je najvjerojatnije objašnjenje tog manjeg rizika u anti-mutageničke tvari koje ima u kavi, a koje sprječavaju štetno djelovanje raznih mikroorganizama te u pojačanoj aktivnosti crijeva potaknuto tom kavom.
Dodatno, pet istraživanja objavljenih u posljednjih 10 godina pokazuju da ljudi koji svakodnevno piju umjerenu količinu kave imaju i manji rizik od ciroze jetre.

Nema ovisnosti

Na naslovnicama mnogih novina našla se vijest kako su francuski znanstvenici dokazali da kofein ne stvara ovisnost. Astrid Nehlig iz laboratorija INSERM-a, francuskog Nacionalnog instituta za zdravlje, objavila je da davanje umjerenih doza kofeina štakorima ne potiče aktivnost u dijelu mozga nazvanom nucleus accumbens, koji ima ulogu u ovisnosti. Čak i najmanje doze kokaina, amfetamina, nikotina i morfija aktiviraju taj dio mozga. Aktivacija ovojnice nucleusa accumbensa jedan je od ključnih mehanizama ovisnosti o psihostimulansima.

Kofein

Kofein nas “diže” zbog toga što blokira prijamnike za moždanu kemikaliju adenozin koja inače utišava aktivnost drugih neuroprijenosnika. Blokiranje adenozina pojačava moždanu aktivnost te može neizravno podići i razine dopamina. Iako kokain, alkohol, nikotin i heroin takoder podižu razine dopamina, francuski su znanstvenici odbacili ideju da je kofein opojno sredstvo koje izaziva ovisnost.
Očito je da kofein dijeli neke osobine s opojnim drogama – priznaje Nehligova, no teško da bi se mogao smatrati drogom, jer su glavni mehanizmi djelovanja kofeina i različitih droga drugačiji.
Hoće li uskoro uskrsnuti neki novi dokaz kako o kavi ipak možemo postati ovisni, treba pričekati, jer na tome se intenzivno radi.

Karijes, rak, dijabetes

Kava bogata antioksidansima
Jedna do dvije šalice kave dnevno može pomoći i u zaštiti organizma od raka jetre i debelog crijeva te šećerne i Parkinsonove bolesti. Znanstvenici sa Sveučilišta Scranton ispitivali su sadržaj antioksidansa u preko 100 vrsta voća, povrća, začina, napitaka i drugih prehrambenih artikala. Ustanovljeno je da kava sadrži više antioksidansa od svih ispitanih namirnica, bilo da je u pitanju kava s kofeinom ili bez njega. Jedna do dvije šalice kave dnevno može pomoći i u zaštiti organizma od raka jetre i debelog crijeva te šećerne i Parkinsonove bolesti.

Kava u prevenciji dijabetesa

Žene koje konzumiraju velike količine kave imaju manji rizik obolijevanja od dijabetesa, sugerira istraživanje provedeno uz sudjelovanje 29.000 ispitanica.
Americki znanstvenici s University of Minnesota su rezultate svoje studije objavili u stručnom časopisu Annals of Internal Medicine.
Pokazalo se da je rizik obolijevanja od dijabetesa u najvecoj mjeri bio smanjen kod ispitanica koje su konzumirale kavu bez kofeina, pa stoga istraživači pozitivan utjecaj kave pripisuju antioksidantima koje taj napitak sadrži. Znanstvenici zaključuju da antioksidanti imaju zaštitni učinak na beta stanice koje su u gušterači zadužene za proizvodnju inzulina. U istraživanju je utvrdeno kako ispitanice koje dnevno popiju najmanje 6 šalica kave imaju za 22% manje izglede da će oboljeti od dijabetesa tipa 2. Kod ispitanica koje su dnevno konzumirale više od 6 šalica kave bez kofeina taj je rizik bio smanjen za 33%.

Kava štiti od zubnog karijesa

Kava osim kofeina sadrži i brojne druge, manje ispitane sastojke, među kojima neki štite od karijesa, tvrde talijanski znanstvenici sa sveučilišta u Anconi nakon pokusa na umjetnoj površini.

Zubni karijes nastaje tako da sastojci sline oblože gornju površinu zuba slojem sluzi. Tako se razmnožavaju različite vrste bakterija, među kojima i bakterija karijesa streptococcus mutans, koje na kraju stvaraju čvrste naslage. Dovoljnom opskrbom šećerom, streptokoki oslobadaju kiselinu i napadaju zubnu caklinu. Odavno je poznato da sirova i pržena zrna kave sadrže antibakterijske tvari. Nejasno je jedino kako one djeluju, a nedostaje i potvrda na ljudima.
Kava je samo jedna od živežnih namirnica u kojima su znanstvenici pronašli tvari koje sprječavaju nastanak karijesa u ranoj fazi. Tvari sličnih svojstava ima i u čaju i različitom voću, pa bi kao sastavni dijelovi tekućina za ispiranje usta ili zubnih pasta mogli biti korisni u borbi protiv karijesa.

Kava štiti od raka

Njemački istraživači sa sveucilišta u Muensteru su u kavi otkrili antioksidant koji, po njihovom mišljenju, može spriječiti rak debelog crijeva. Testiranja provedena na životinjama su pokazala da supstanca po imenu metilpiridinium potiče djelovanje enzima za koje se vjeruje da mogu zaštititi od pojave raka debelog crijeva. Ovo je prvo istraživanje koje je uspjelo identificirati specificni sastojak kave koji djeluje protiv raka. Znanstvenici dodaju kako će se tek nakon istraživanja provedenim na ljudima moći utvrditi kolika je količina kave potrebna da bi se postigao zaštitni učinak.

Dosadašnji rezultati sugeriraju da bi rizik obolijevanja od raka debelog crijeva moglo smanjiti redovito konzumiranje jake espresso kave. Metilpiridinium se gotovo isključivo može pronaći u kavi i proizvodima od kave. Nema ga u sirovim zrnima kave, a nastaje tijekom procesa prženja. Metilpiridinium je prisutan i u kavi s kofeinom i bez kofeina, te instant kavi.

Kava može smanjiti rizik za rak dojke

Žene koje zbog mutacija na genu BRCA1 imaju veće izglede da će oboljeti od raka dojke mogu taj rizik smanjiti konzumiranjem kave. Istraživaći s University of Toronto su analizirali povezanost između konzumacije kave i rizika obolijevanja od raka dojke za 1690 žena s opasnim mutacijama na genima BRCA1 i BRCA2.
U studiji koju je objavio International Journal of Cancer se pokazalo da žene koje imaju mutacije na genu BRCA1 mogu konzumacijom 1-3 šalice kave na dan svoj rizik obolijevanja od raka dojke smanjiti za 10%. Dnevna konzumacija 4-5 šalica kave je izglede za pojavu bolesti smanjivala za 25%, a konzumacija 6 ili više šalica kave na dan za cak 69%. Kava nije pružala zaštitu ženama koje su imale mutacije na genu BRCA2.

Znanstvenici vjeruju kako se zaštitni učinak kave temelji na visokoj razini fitoestrogena u tom napitku. Fitoestrogeni bi mogli smanjiti rizik obolijevanja od raka dojke jer su po strukturi slični estrogenima koji nastaju u organizmu te se mogu vezati uz receptore za estrogen, kažu istraživači.

Kava i čaj štite od dijabetesa

Istraživanje objavljeno u časopisu International Journal of Obesity ukazuje na povezanost konzumiranja kave i čaja te smanjenog rizika od dijabetesa. I ranija istraživanja pokazala su da kofein može smanjiti takav rizik, iako se još uvijek ne zna na koji način i zašto. Međutim, prema ovom najnovijem istraživanju, redovno konzumiranje kave i čaja ima zaštitno djelovanje samo kod osoba mlađih od 60 godina. Također, povezanost vrijedi samo za osobe koje su uspjele smanjiti svoju tjelesnu masu, a poznato je da smanjenje težine korisno djeluje na kontrolu razine glukoze u krvi.
Fetus, srce, jetra

Kofein djeluje na fetus

Kada se govori u utjecaju kave i drugih napitaka s kofeinom na zdravlje treba se sjetiti da su oni “juhica” različitih kemikalija s raznolikim farmakološkim međudjelovanjem koje može biti i suprotno djelovanju kofeina. Primjer su klorogenične kiseline za koje se pokazalo da djeluju na prijamnike, receptore opijata na isti način kao lijekovi koji blokiraju takozvani “dobar osjećaj” koji tjera ljude na korištenje narkotika i alkohola.

Danski su znanstvenici, pak, prije četiri godine, dokazali i da nefiltrirana kava podiže razine lošeg LDL kolesterola za 9 do 14 posto, dok ista količina filtrirane nema taj učinak. Znanstvenici to pripisuju učincima kavestola i kahveola, dvaju alkohola nađenih u kavinom ulju. Mark Klebanoff s Nationl Institute of Child Health and Human Development iz Washingtona, tražio je u krvi dragovoljki, metabolit kofeina paraksantin da vidi ima li kofein učinak na rizik od pobačaja. Rizik je, utvrđeno je, povećan samo kod žena koje piju pet i više šalica dnevno. To je umirujući podatak, no, mnoge trudnice ionako prestanu piti kavu – jer im se izgubi okus.

Trudnice

Brenda Eskenazi, s Berkeley University smatra da trudnice moraju paziti na količine kofeina, radi sigurnosti on prolazi kroz posteljicu i ima duže vrijeme razlaganja kod trudnica. Može povisiti broj otkucaja srca fetusa, čak i bez utjecaja na majku. Također, kofeina ima i u mlijeku dojilja, što može utjecati na dijete. Bilo kako bilo, rasprave o zdravstvenom utjecaju kofeina, nastavit će se sve dok ljudi budu uzimali ono što ga sadrži, prije svega kavu. Čvrsti i nepobitni dokazi da je kava štetna, kakvo postoje za pušenje, značili bi golem problem za javno zdravstvo zbog milijuna uživatelja širom svijeta.

Šalica kave smanjuje rizik od oboljenja jetre

Ljudi koji piju previše alkohola, koji imaju previše kilograma ili previše željeza u krvi, moći ce smanjiti rizik od oštećenja jetre svakodnevnim pijenjem kave ili čaja. Istraživanje provedeno na skoro 10.000 ljudi pokazalo je kako oni koji piju više od dvije šalice kave ili čaja dnevno obolijevaju od kroničnih bolesti jetre upola manje od onih koji piju manje od šalice dnevno.

Kava ne pomaže kod oboljenja jetre zbog drugih uzročnika, poput virusnih infekcija, pokazalo je istraživanje koje su proveli američki znanstvenici.
‘Iako je prerano preporučivati pacijentima povečavanje unosa kave ili čaja u organizam, nalazi našeg istraživanja potencijalno nude ljudima koji se nalaze u rizičnim grupama praktičan način kako da smanje rizik kroničnog oboljenja jetre’, rekla je doktorica Constance Ruhl, jedna od voditeljica istraživanja. ‘Uz to, nadamo se da će ovi naši zaključci ponuditi neke smjernice znanstvenicima koji se bave bolestima jetre.’
Rezultati istraživanja objavljenog u američkom stručnom časopisu Gastroenterology pokazuju da je kofein ključ svega, a vjerodostojnost mu daje 9.849 učesnika koji su u ovom vladinom istraživanju sudjelovali skoro 19 godina.

Šalica kave može biti i dobra za srce

Ako pijete puno kave, to samo po sebi ne mora značiti da ćete se naci u skupini ljudi s većim rizikom od srčanog udara. Ispijanje kave može povećati, ali i smanjiti rizik od srčanog udara – sve ovisi o genetskom naslijeđu konkretne osobe, tvrde znanstvenici.
Ljudi čiji je metabolizam sporiji imaju 36 posto povećan rizik od srčanog udara ako piju dvije do tri šalice kave dnevno. Daljnjom konzumacijom rizik eksponencijalno raste. Pritom valja spomenuti da je istraživanje provedeno na Sveucilištu u Torontu te je zasnovano na kavi kakva se obično pije u Sjevernoj Americi. Dakle, u pravilu slabijoj i od instant kave kakvu mi pijemo, a puno slabijoj od turske kave. S druge strane, oni čiji je metabolizam brz te konzumiraju istu količinu kave imaju za 22 posto smanjen rizik od srčanog udara. To upućuje na zaključak da kofein više štete napravi što se dulje zadržava u probavnom sustavu, kažu znanstvenici.

Za i protiv kave

Složena biljka bez hranjive vrijednosti

U međunarodnoj trgovini kava se danas obično nalazi odmah iza nafte, a često je časte istim epitetom, “crno zlato”. Svih 50 zemalja izvoznika, predvođenih Brazilom, Kolumbijom, Indonezijom te Obalom Bjelokosti, oslanjaju se na smeđa zrna kao glavni izvozni proizvod. Bez njih bi državni proračuni bili vrlo tanašni. Milijuni ljudi širom svijeta žive, na ovaj ili onaj način od kave. Još više od tog broja živi s kavom kao dijelom svakodnevnog života. Kako je kava razvojem načina proizvodnje i prerade postajala sve profinjenija. Ali i jeftinija, zauzela je stalno mjesto gotovo u svakom domu.

Ponegdje su kavi počeli dodavati whiskey, rum ili sladoled. Tako su nastala raznolika pića i napici koji u svojem nazivu nose i riječ kava.
Ironično je da zrno veličine kikirikija ima samo jedan zadatak. Dati napitak doslovno bez prehrambene vrijednosti blago stimulirajući zbog kofeina kojeg sadrži.
Naziv joj potječe od latinskog oblika imena coffea, jednog od roda iz obitelji Rubiacea. Obitelji koja inače uključuje više od 500 rodova i 6.000 vrsta tropskog drveća i grmlja. Carolus Linnaeus, švedski botaničar iz 18. stoljeća, prvi je opisao rod coffee. No do današnjih se dana botaničari nisu usuglasili oko klasifikacije zbog raznolikosti biljaka i zrna kave.

Naime, vrste coffee mogu biti mali grm, ali i 10 metara visoko drvo. Boja listova je od purpurne do žute, ali ponajviše sjajno zelene. Unutar samog roda nalazi se oko 25 većih vrsta biljaka. No, tipičan kavopija najčešće poznaje i uživa u dvije vrste: Coffea arabica (arabika) ili Coffea canepbara (robusta).

Kofein prirodni neprijatelj

Čemu uopće uklanjati iz kave jedini sastojak koji joj daje neko značenje? Kofein je prirodna tvar koja se nalazi u listovima, sjemenu i plodovima više od 60 biljnih vrsta širom svijeta. Uloga mu je, zanimljivo, rastjerivanje napasti – ponajprije kukaca. Mnoge namirnice i napici napravljeni su od tih sastojaka koji prirodno sadrže kofein. Kofein se ponekad dodaje hrani i napicima tijekom procesa proizvodnje da bi se pojačao okus ili, u slučaju lijekova, učinkovitost. No, kava je kraljica kofeina. Količina te tvari u pojedinoj šalici ovisi o brojnim čimbenicima. Od vrste zrna i mjesta uzgoja, do načina prerade i pripremanja. (dužina kuhanja, količine vode, količina kave te veličini šalice).

Dnevna količina ne bi smjela prelaziti 500 miligrama kofeina ili četiri šalice kave. Smrtonosna doza je golema – uspijete li popiti između 50 i 100 šalica jednu za drugom, umrijet ćete. Kvalitetna, dobro pržena kava može sadržavati manje kofeina nego ona iz blažih, svježije prženih zrna. Općenito, zrna arabike imaju manje kofeina, ali i blaži okus nego zrna robuste. Također, sadržaj kofeina u pripremljenom napitku razlikuje se ovisno o “formuli”. Mješavini kava pojedinih proizvođača, što je najcešće tajna, a ponekad i meta industrijske špijunaže.

I dobre i loše kave

Na biokemijskoj razini, kava povećava lučenje katekolarnina, neuroprijenosnika koji imaju veze s takozvanim “bori se ili bježi” odgovorom. Odgovorom na stres. Uzbuđujući i stimulirajući učinak koji ima na živcani sustav. Glavni je razlog što veče količine ili, prekasno popijena šalica, mnogima ne dozvoljavaju zaspati.
Nemaju svi ljudi isti odgovor, reakciju, na kofein. Malim dijelom razlog tome “čuči” u genima, ali postoje i drugi čimbenici. Naime, kofein se razgrađuje u tijelu otprilike četiri do šest sati nakon uzimanja. To se vrijeme udvostručuje kod žena koje uzimaju pilulu, ali prepolovljuje kod pušaca.

Zabrinutost

Zabrinutost za zdravlje kavopija nije novog datuma. Netko je zabilježio slučaj izvjesne londonske dame, koja je 1674. godine tvrdila da je kava njezinog supruga učinila impotentnim. Ovovremeni strahovi javili su se početkom 70-ih godina prošlog stoljeca. Tada su epidemiolozi doveli u vezu obilno pijenje kave s bolestima srca, rakom gušterače te problemima produženja vrste. Do danas, ništa od toga nije definitivno potvrđeno. Ali ni opovrgnuto, iako je mnogo istraživanja načinjeno na tu temu u najuglednijim ustanovama. Dakako, oni koji pate od problema sa želucem dobro znaju da moraju biti oprezni s crnim napitkom. Kava potiče lučenje želučane kiseline i smetnje u probavnom sustavu.

---

halloween | kava | lidlici | vela gospa | apartmani | seat | kristofor kolumbo | hotel | latte art | natalna karta | kako napraviti blog | novogodisnje odluke | FB

-639-