Put kave : nepoznato o poznatom<\/p>\n
O samoj etimologiji rije\u010di kave te\u0161ko je sa sigurno\u0161\u0107u govoriti. \u010cak ni osmanisti ni prou\u010davatelji arapskog jezika ne mogu uhvatiti za \u010dvrstu \u010dinjenicu. Arapska rije\u010d kahva (QAHWA, QUAHWA) koristila se i prije otkri\u0107a crnog napitka kao jedan od mnogih epiteta vina. Prema jednom srednjovjekovnom arapskom leksikografu, kahva je vino. Tako nazvan jer kod osobe koja ga pije umanjuje apetit i odvra\u0107ao od hrane. Kao \u0161to vino otklanja \u017eelju za hranom, tako i kava otklanja \u017eelju za snom.<\/p>\n
Budu\u0107i da su legende i mitovi puno zanimljiviji od suhoparnih \u010dinjenica, povijest i put kave zapo\u010det \u0107emo jednom takvom pri\u010dom. Prvi korak u potrazi za domovinom kave dovodi nas u Abesiniju, dana\u0161nju Etiopiju. Naime, abesinski je pastir Kalid oko 850. godine, \u010duvaju\u0107i svoje stado, primijetio da su ovce iznimno \u017eivahne na popodnevnom suncu. Dok on umoran le\u017ei u hladu. Uzrok je tome prona\u0161ao u nepoznatim bobicama nekakvoga grma.<\/p>\n
Kalid se poveo za primjerom svojih ovaca. Iako se ne zna je li pojeo sirove bobice ili ih je prethodno skuhao. Otkrio je da se osje\u0107a puno bolje, da je pun energije. Supruga mu je savjetovala da svoje otkri\u0107e podijeli s njihovim duhovnim vo\u0111om. Ali kad je ovaj vidio bobice i njihov u\u010dinak, prozvao ih je \u0111avoljim djelom i bacio u vatru. Medutim, sobu je ispunio prekrasan miris, a dotad nepoznata aroma privukla je sve prisutne. Odmah je promijenio mi\u0161ljenje, skuhao od bobica napitak i proglasio ga \u010dudotvornim. Otad su ga koristili za ve\u010dernja bdijenja u molitvi. Ova pri\u010da potje\u010de od europskih pisaca iz 17. stolje\u0107a, dok se u arapskim izvorima nigdje ne spominje.<\/p>\n
Neke internet stranice navode da se dugo vremena pogre\u0161no smatralo da put kave potje\u010de s Arapskog poluotoka. To je izvedeno na temelju kasnijih trgova\u010dkih putova Europljana koji su ih doveli do Arabije. Botani\u010dki dokazi put kave navodno, upu\u0107uju da biljka kave, Coffea arabica, korijene vu\u010de iz sredi\u0161nje Etiopije. Tamo jo\u0161 uvijek samonikla divlje raste. Odatle se pro\u0161irila u Jemen, Arabiju i Egipat. Tek je polovicom 15. stolje\u0107a stigla do Istanbula.<\/p>\n
Kad i gdje su nastale prve kavane, pitanje je na koje je puno te\u017ee odgovoriti. Po svim relevantnim indikacijama, jasno je da su arapskog porijekla. Slu\u017ebeni izvje\u0161taj o doga\u0111ajima u Meki iz 1511. Daje prvu naznaku o pojavi mjesta na kojem se ljudi okupljaju dru\u017ee\u0107i se uz \u0161alicu kave. Kad govorimo o prvim kavanama, moramo napomenuti da koristimo potpuno krivi naziv. Zapravo se radilo o coffee shopovima. Mjestima na kojima se kava prvenstveno mogla kupiti. Ali s odjeljcima na kojima se mogla i degustirati. Takva su malena mjesta, danas bismo ih zvali lokalnim kavanama. Bila su osobito popularna u Istanbulu, gdje se jo\u0161 uvijek mogu prona\u0107i. Kasnije su se pojavili ekskluzivniji prostori, prete\u017eno na otvorenom, luksuzno ure\u0111eni.<\/p>\n
Prije nego \u0161to se put kave okrene Europi, spomenut \u0107emo jedan od faktora koji je imao negativan utjecaj na ugled kavana. To je upotreba droga. Mnogi autori iz 17. stolje\u0107a spominju uporabu nargila diljem kavana na Istoku. Osim duhana, konzumirao se ha\u0161i\u0161 i opijum. Sad vam je vjerojatno jasnije za\u0161to na\u0161i konzervativni preci kafi\u0107e vide kao leglo zala.<\/p>\n
Do kraja 16. stolje\u0107a prvi su se trgovci kavom ve\u0107 uputili u Europu. Predstavljaju\u0107i tako zapadnom svijetu nepoznati napitak. Put kave s osmanskim osvajanjima tek \u0107e tada uzeti maha. Na ve\u0107ini stranica kao grad koji je otvorio vrata Europe crnom napitku navodi se Venecija. Me\u0111utim, prvi spomen kavane na ovom dijelu Europe odnosi se na Sarajevo oko 1570. godine. To je, nakon Istanbula, prvi europski grad s mjestom za ispijanje kave. Venecija je svoju prvu kavanu otvorila tek polovicom 17. stolje\u0107a.<\/p>\n
Turski pohod na Be\u010d omogu\u0107io je i srednjoj Europi da se upozna s kavom. Navodno su nakon bitke u turskim \u0161atorima prona\u0161li vre\u0107e s kavom, ali pobjednici jednostavno nisu znali \u0161to bi s njima. Problem je rije\u0161io poljski \u010dasnik Franz Georg Kolschinsky, ina\u010de prevoditelj za tursku vojsku. On je navodno otvorio prvu be\u010dku kavanu \u2013 K plavoj boci (Zur blauen Flasche).<\/p>\n
Postoji legenda da je u Francuskoj kava postala toliko popularna da je Luj XIV preko nizozemskih moreplovaca odlu\u010dio uvesti nekoliko sadnica. Me\u0111utim, shvatio je da zima i mraz previ\u0161e \u0161tete biljkama te su tako nastali prvi staklenici u svijetu! Ni Engleska nije zaostajala za trendovima iako Agatha Christie njihovu kavu ovako komentira. Kava u Engleskoj uvijek ima okus kao kemijski eksperiment!<\/p>\n
Sljede\u0107a postaja put kave, nakon Europe, bila je Martinique. Gdje su sadnice puno bolje uspijevale. Zatim je kava prona\u0161la svoju novu domovinu \u2013 Ju\u017enu Ameriku! Danas kava raste u vi\u0161e od 50 zemalja svijeta i, poslije nafte, drugi je najra\u0161ireniji element u trgovini. Njen najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d je upravo Brazil. Unato\u010d svim ovim podacima i istra\u017eivanjima vezanim uz porijeklo kave. Ako krenete na istok, uvjerit \u0107ete se da se u mnogim zemljama, posebno Turskoj, puno vi\u0161e pije \u010daj. Taj trend tek treba zahvatiti zapadni svijet!<\/p>\n
Studiji i istra\u017eivanja uspje\u0161no, sve vi\u0161e i vi\u0161e, \u010desto dolaze do rezultata koji pokazuju izazvane reakcije kave na ljudski organizam.
\nPrvi bio-farmakolo\u0161ki simpozij u vezi s kavom odr\u017eao se u Veneciji u listopadu 1970. U listopadu 1971 u Firenci odr\u017eala se druga Konvencija a 1972 u Vietri tre\u0107i kongresni koji je zavr\u0161io izlaganjem u vezi s osobinama aktivnih tvari kave, potvr\u0111uju\u0107i pozitivni vrijednosni u\u010dinak i pori\u010du\u0107i negativne predrasude koje su se ra\u0161irile u pro\u0161losti.<\/p>\n
Tijekom ovih konvencija, stru\u010dnjaci lije\u010denja prehranom, nutricionizmom i ljudskom fiziologijom su potvrdili ljekovito svojstvo kave, da to pi\u0107e u dru\u0161tvu kao na\u0161e, poma\u017ee smanjiti fizi\u010dki i mentalni stres, karakteristiku na\u0161eg doba. Sa prehrambenog stajali\u0161ta, kava nije klju\u010dna u prehrani za na\u0161i organizam. Uostalom, nekolicina tvari u sadr\u017eaju kave izazivaju pozitivan u\u010dinak na organe. Prirodno, kao \u0161to se ti\u010de svake druge hrane, neophodno je izbjegavati neumjerne koli\u010dine ili pretjerano konzumiranje kako ne bi imali smetnje nastale konzumiranjem.<\/p>\n
Navika svakodnevnog konzumiranja ne uzrokuje bilo koju ovisnost \u010dak i nakon dugih razdoblja. Pra\u0107enjem se do\u0161lo do popisa nekih od naj\u010de\u0161\u0107ih rezultata sastavljenih od odnosa kave prema na\u0161em organizmu. Kava, zapravo, je tvar koja sadr\u017eava kofein koji obi\u010dno utje\u010de na nervni centar, poti\u010de osjetilo op\u0107e dobrobiti i aktivan je tijekom fizi\u010dkog rada ili tijekom rada koji zahtijevala dobre i brze reflekse. Ova stimulacija, zbog kombinacije izme\u0111u caffettaninnico kiseline (smjesa razli\u010ditih kiselina izme\u0111u kojih su chlorogenic i caffeic kiselina). Kofein, alkaloid koji je Rungeov otkrio 1820, smje\u0161tenom na sjemenu i u listu biljke kave, \u010daja, kakaoa i kole. To je razlog za\u0161to u nekim dr\u017eavama (tj. Otok Sumatra) izravno koriste ukuhane sokove od trava koji se pe\u010de dok listaju.<\/p>\n
\u0160alica kave se sastoji od pribli\u017eno 5 cg. kofeina, i njegovo uzbudljivo djelovanje, tj. zadnjih jedan ili dva sata nakon ispijanja utje\u010de na cerebralnospinalni \u017eiv\u010dani sustav, izaziva stimulaciju mentalnih snaga, uklanja pospanost, dosadu, prezasi\u0107enost, tako\u0111er psihi\u010dki poti\u0161teni status, pobolj\u0161ava memoriju, u\u010denje, intuiciju i koncentracijsku sposobnost te olak\u0161ava percepciju osjetnih poticaja, smanjuje glavobolje i hemicranias. Pozitivan efekt kofeina prema aktivnostima nervnih centara je bio eksperimentiran s tehnikom uvjetovanih refleksa: to je dijelio terapeutske doze, pove\u0107ava uvjetovane reflekse brzine koja je bila promatrana, dok se razdoblje njihove prikrivenosti reduciralo. Njegove spasonosnosti dose\u017eu tako\u0111er i srce te zbog toga u farmakoterapiji je kori\u0161ten kao kardio-toni\u010dan. Nadalje, kofein poja\u010dava arterijski ton, bez mijenjanja pritiska, tako\u0111er pobolj\u0161avanje coronaries protok.<\/p>\n
Va\u017eno je znati da posljedice prema srcu su sekundarne i ne zamjetljive, s obzirom na obi\u010dno doziranje od 2-3 \u0161alice. To se uglavnom odnosi na to da mogu biti razmotrene negativne posljedice kao na primjer tahikardija. Tako\u0111er plu\u0107a imaju korist od poticaja djelovanje \u0161alice kave. Ona pru\u017ea ja\u010danje bronhija dilatacijske i plu\u0107ne ventilacije \u0161to olak\u0161ava bolje disanje. \u0160to se mi\u0161i\u0107nog sustava ti\u010de, kava oja\u010dava mi\u0161i\u0107ni kapacitet stezanja, smanjuje prezasi\u0107enost, pobolj\u0161ava koordinaciju kretanja i sportske rezultate. Za to okrepljuju\u0107e djelovanje prema mi\u0161i\u0107nom sistemu, kava odgovara sporta\u0161ima jer smanjuje prezasi\u0107enost posebno za dugotrajan sport, kada prezasi\u0107enost preuzme tijelo i kretanja postanu te\u017ea.<\/p>\n
Kava stimulira vasomotorni \u017eivac suosje\u0107ajnog \u017eiv\u010danog sustava dakle poma\u017ee i u probavi. To je zato \u0161to je kava, osim toga energetsko pi\u0107e za jutarnje bu\u0111enje i vrlo korisna za ru\u010dak i ve\u010deru jer postupa prema \u017eelu\u010danim zidovima poma\u017eu\u0107i izlu\u010divanje \u017eelu\u010danih sokova i zapo\u010dinje i pobolj\u0161ava probavljanje. U jetri aktivira \u017eu\u010d i ste\u017ee \u017eu\u010dni mjehur. U crijevima kava poma\u017ee kretanju, pobolj\u0161avaju\u0107i crijevne funkcije. Dodatni pozitivan efekt dobre \u0161alice kave je od va\u017enosti za bubrege gdje uzrokuje dilataciju bubre\u017enih arterija pobolj\u0161avaju\u0107i diuresiju. Prema endokrinim \u017elijezdama stimulira nadbubre\u017ene \u017elijezde izlu\u010divanja (ovojnica \/ kortizona, itd. ; mo\u017edani \/ adrenalina) i kona\u010dno stimulira funkcije \u0161titne \u017elijezde i metabolizam. Siroma\u0161na kalorijama, sadr\u017eaj omogu\u0107ava slobodnu potro\u0161nju bez uzrokovanja bilo koje \u0161tete prema hipo kalori\u010dnim ishranama.<\/p>\n
Englezu Georgeu Constantu Washingtonu, koji je \u017eivio u Gvatemali, mo\u017eemo zahvaliti za postojanje instant kave, a \u0161vicarskoj tvrtki “Nestle” za postupak ledenog su\u0161enja koji omogu\u0107ava proizvodnju dana\u0161nje “instantice”.<\/p>\n
Espreso ure\u0111aj, koji je 1901. patentirao Luigi Bezzera, stvorio je jo\u0161 jednu vrstu kavopija. Ljubitelji kapu\u010dina, s nje\u017eno\u0161cu se mogu prisje\u0107ati Talijana Achillesa i Gaggie koji je usavr\u0161io espreso ure\u0111aj, tako da “\u0161iba” vrelu paru pod pritiskom.<\/p>\n
Za one koji vole potpunu egzotiku proizvodi se jedinstvena kava. Na tamo\u0161njim planta\u017eama zrele bobice “skupljaju” ne samo ljudi ve\u0107 i male, ma\u010dkolike \u017eivotinje nazvane LUAK. One po mraku “kradu” (dakako, uz blagoslov planta\u017eera) najzrelije plodove, ali kako su zainteresirane samo za “meso”, neprobavljive sjemenke “vra\u0107aju”, koje potom pa\u017eljivo skupljaju bera\u010di. Ne\u0161to iz prirodne fermentacije probavnog sustava luaka daje navodno jedinstven okus KOPI LUAK, kavi pripremljenoj od takvih zrna.<\/p>\n
Iako \u0107e prave kavopije “frknuti” nosom na prvi spomen kave bez kofeina, vrstu tamnog napitka koju lije\u010dnici preporu\u010duju mnogima, treba znati da se ona ve\u0107 dugo pije. Postupak dekofeinizacije kave, naime, postoji jo\u0161 od 1903. godine, kada je njema\u010dki trgovac Ludwig Roselius poklonio znanstvenicima ve\u0107u koli\u010dinu o\u0161te\u0107enih zrna kave koju nije mogao prodati. Oni su, valjda pogo\u0111eni nesanicom od golemih koli\u010dina napitaka, osmislili na\u010din kako da uklone kofein ne bi li ga ostalo tek 2 do 4 miligrama po \u0161alici, a da pritom ne uni\u0161te izvorni okus.<\/p>\n
Taj mirisni, opojni napitak u stanju je vratiti nas iz snenosti “u \u017eivot”, ali i usre\u0107iti nas osje\u0107ajem ugode i topline. Glavni sastojak, kofein, razvija ovisnost, no unato\u010d tome, kava nikada nije dospjela na “crnu listu” opijata, pre\u017eivjela je tisu\u0107ljeca u “legali”. Masovna konzumacija kave po\u010dela je s industrijskom revolucijom i potrebom da se ljudi odr\u017ee budnima, no jedini argument za kavu ipak nije samo budnost: poziv na kavu je i poziv na ugodno dru\u017eenje.
\nSvaka vrsta kave ima vlastiti karakter i okus, svaka ima svoje ljubitelje. Prepustite se ma\u0161ti i mo\u0107i \u0107ete osjetiti mirise i arome iz razli\u010ditih dijelova svijeta te otkriti okuse koji su odraz bli\u017eih i daljih kultura. Krenimo zajedno na predivno putovanje kroz zemlje pune topline i mistike u kojima uzgoj i berba kave nije samo dio svakodnevnog \u017eivota, nego ne\u0161to puno vi\u0161e – njihova povijest, njihov DNK.<\/p>\n
Kava se, kao i vino, mo\u017ee pohvaliti velikom raznoliko\u0161\u0107u okusa. Iako \u0107e se neki ljubitelji i poznavatelji odu\u0161eviti odre\u0111enom vrstom kave, a drugu ju popljuvati, mnogi od nas ne\u0107e niti primijetiti da sadr\u017eaj \u0161alice, ustvari, nije isti. No zato postoji relativno dobro definirani i prihva\u0107eni sistem za ku\u0161anje i ocjenjivanje kave. Najbolji na\u010din za usavr\u0161avanje vlastite vje\u0161tine ku\u0161anja jest \u2013 probajte opet, i opet, i opet! Ali kako?
\nPrvo, pomiri\u0161ite.<\/p>\n
Mo\u017eete po\u010deti s mirisom svje\u017ee mljevene, a zatim ga usporedite s mirisom netom skuhane kave. Sigurno mo\u017eete osjetiti razliku izme\u0111u te dvije arome. Osim o\u010ditog mirisa kave, na \u0161to vas svaka aroma podsjeca? Mo\u017eda na neki cvijet, drvo, zemlju… Igrajte se asocijacija i \u0161irom otvorite vidike.
\nDrugi korak, okusite kavu.<\/p>\n
Da biste osjetili \u0161to puniji okus, kavu je najbolje brzo srknuti kako bi se teku\u0107ina ravnomjerno rasporedila po cijeloj povr\u0161ini jezika i odjedanput doprla do svih osjetilnih pupoljaka. Nemojte se bojati ispu\u0161tati \u010dudne i glasne zvukove pri srkanju, tako preporu\u010duju stru\u010dnjaci.
\nAko je mogu\u0107e, najbolje je nekoliko vrsta kave probati usporedno. Tako \u0107e vam okus ostati svje\u017eiji i na osjetilnim pupoljcima i u glavi. Sve uzorke pripremite u isto vrijeme, kako bi bili u skladu jedan s drugim. Uzmite si vremena i u\u017eivajte u procesu. \u0160to vi\u0161e puta probate, to \u0107ete bolji znalac postati!
\nSvaka dobra kava poznata je po svojim osobnim karakteristikama koje ju \u010dine jedinstvenom. No postoje neke generalizacije okusa odre\u0111ene prema trima najve\u0107im regijama u kojima se uzgaja kava, a upravo te odrednice pomo\u0107i \u0107e vam pri po\u010detku ovog eksperimenta.<\/p>\n
Latinoameri\u010dke kave poznate su po glatkom okusu u ustima i blago slatkoj, \u017eivahnoj kiselosti. U nekim kavama ovog podru\u010dja ta kiselost se jasno izdi\u017ee iznad drugih komponenti okusa, dok u drugima samo daje lagani, ali odrje\u0161iti naglasak.
\nU Africi i Arabiji proizvode se kave koje \u010desto imaju slatki okus \u010dija aroma podsje\u0107a na zdjelu svje\u017eeg vo\u0107a. Ta kvaliteta ponekad se uravnote\u017euje dodavanjem trpkog okusa ili gor\u010dine. Afri\u010dke i arapske regije raspola\u017eu velikim spektrom okusa, od nekih zrelih, i \u010dak nalik vinu, do onih sladih, pikantnih ili limunastih.
\nKave s pacifi\u010dkih podrucja su generalno gledano vrlo bogatog i punog okusa, sa zemljanim i ora\u0161astim aromama. Ve\u0107inu se mo\u017ee opisati kao umjereno kisele a pri kraju okusa osjetit \u0107ete blagu suho\u0107u.<\/p>\n
Da biste mogli bolje ocijeniti kavu, mo\u017eda vam pomognu i neke osnovne informacije o samoj biljci. Oko 70 posto svjetske proizvodnje kave \u010dini arabika (Arabica). Veliki je grm s tamnozelenim ovalnim listovima, a mo\u017ee narasti i do \u0161est metara u visinu, a \u017eivotni joj je vijek do 30 godina. Arabika je omiljenija vrsta od Robuste, jer daje manje kiseo napitak, s manje kofeina, te bogatijim i trajnijim okusom, Robusta je plod Coffe canepbore. Ova vrsta naraste do 10 metara u visinu, grmoliko je drvo i ima plitak sustav korijenja. Zrno joj je okruglo, manje nego kod arabike, a treba mu oko godinu dana da sazrije. \u017divotni vijek stabla je 20 do 30 godina. Uz odlicnu kombinaciju tla, sunca, sjene i ki\u0161e potrebno je tri do pet godina da bi grm rodio prvim zrelim bobicama koje sadr\u017ee dvije zelene sjemenke, dva zrna kave.<\/p>\n
Kava se uzgaja na farmama, ponajvi\u0161e u tropima, dok je najbolja ona uzgojena visoko u planinama, gdje grmovi bujaju u bogatom vulkanskom dnu. Ve\u0107e nadmorske visine pogodne su jer usporavaju sazrijevanje zrna kave, daju\u0107i “dublji karakter” zavr\u0161nom proizvodu. Bobice koje sadr\u017ee zrna kave spremne su za branje tek kada dostignu savr\u0161en trenutak zrelosti. Na \u017ealost, taj savr\u0161eni trenutak doga\u0111a se u razli\u010dito vrijeme za svaku bobicu na istoj grani. Zato se skuplje vrste kave beru ru\u010dno. No, u ve\u0107ini se bobice kave beru strojno. Kao i kod vina, pojedina\u010dne osobine kave ovise o podru\u010dju uzgoja. Fine razlike u kvaliteti su u vla\u017enosti i temperaturi, uzgoju i preradi zrna kave \u0161to daje iznena\u0111uju\u0107e golem raspon okusa i aroma svakodnevnom napitku u u\u017eivanju milijuna obo\u017eavatelja.<\/p>\n
“Savr\u0161ena” \u0161alica kave, slo\u017eenog i finog okusa zahtijeva pa\u017eljivo stapanje dvije ili vi\u0161e vrsta zrna. Kavu je najbolje \u010duvati u zatvorenoj staklenoj posudi, jer su njeni najve\u0107i neprijatelji vlaga i zrak!<\/p>\n
Usprkos intrigantnoj, ponekad i krvavoj povijesti, neveliko pr\u017eeno zrno ima samo jedan zadatak – dati napitak bez prehrambene vrijednosti, a blago stimuliraju\u0107i zbog kofeina koji sadr\u017ei. Kava je postala globalni fenomen, ali i predmet brojnih medicinskih istra\u017eivanja kojima se otkriva njen utjecaj na ljudsko zdravlje.
\nPovijest napitka kojeg danas svi poznajemo pod nazivom crna kava, vrela je mje\u0161avina sre\u0107e, slu\u010dajnosti, politi\u010dko-gospodarskih intriga, potrage za bogatstvom i mo\u0107i. Jednom rije\u010dju – prava drama.<\/p>\n
U\u010dinak zrna kave na pona\u0161anje prvi je primijetio etiopski pastir iz plemena Galla, imenom Kaldi, negdje oko tisu\u0107ite godine na\u0161e ere. Njegove su koze uvijek bile hiperaktivne nakon \u0161to bi se pogostile crvenim “tre\u0161njama” s odre\u0111ene biljke, sjajnih zelenih listova. I sam je Kaldi znao pozobati nekoliko bobica, pa je vjerojatno i on postao pretjerano aktivan, ba\u0161 kao i njegovo stado. Otkri\u0107e je povjerio lokalnom sve\u0107eniku pokazav\u0161i mu bobice, a ovaj ih je, kao “demonsko vo\u0107e” istog trena bacio u vatru. No, umjesto urlanja pora\u017eenih demona, iz vatre je dopro prekrasan miris.<\/p>\n
Sve\u0107enik je prvo razmislio, pa zatra\u017eio da se bobice maknu iz vatre, kako bi ih mogao prou\u010diti. Njegovi su pomo\u010dnici bobice ubacili u vodu da se ohlade, a potom ih je sve\u0107enik ispitao. No, prou\u010dio je i bobice i vodu koja je u me\u0111uvremenu promijenila boju. Jasno, morao je i probati gutljaj. I, dogodilo se \u010dudo. Sve\u0107enici su ubrzo shvatili da im bobice poma\u017eu da ostanu dugo budni.<\/p>\n
Druga legenda govori o kavi, ali sada poznatoj pod imenom moka. Naime, neki je Arap, po imenu Omar, zbog tko zna kakvog grijeha bio prognan u pusto\u0161 sa svojim sljedbenicima, da umre od gladi. U o\u010daju, Omar je svojim prijateljima kuhao ono \u0161to je nalazio u prirodi, pa i “vo\u0107e” nepoznate biljke. Ne samo da je kava spasila izgnanike nego je njihovo pre\u017eivljavanje uzeto kao znak bo\u017eje volje u obli\u017enjem gradu Mochi. Novom pi\u0107u dali su ime “quahwa”, \u0161to doslovno znaci “\u0161to sprje\u010dava spavanje”.<\/p>\n
S arapskog je podru\u010dja put kave krenuo je u svijet kasno. Arapi su vjerovali da se tajna mora \u010duvati poput vojnih planova. \u0160irenje kave po\u010delo je ilegalnim putovima. Netko je uspio prokrijum\u010dariti zrna u Indiju i po\u010deo ih tamo uzgajati. Iz Indije je put kave krenuo dalje po Aziji.
\nKr\u0161cani su neko vrijeme vjerovali da je kava vra\u017eje pi\u0107e. Papa Vincent III \u010duo je pri\u010de o njoj i odlu\u010dio, pod geslom “neprijatelja mora\u0161 poznavati da bi se protiv njega mogao boriti”, isku\u0161ati napitak prije no \u0161to ga zabrani. Na sre\u0107u kavopija, toliko je u\u017eivao u vrelom napitku da ga je blagoslovio rekav\u0161i. “Tako je ukusna da bi bilo \u0161teta samo nevjernicima ostaviti da je koriste”.<\/p>\n
U razli\u010ditim zemljama put kave je imao je razli\u010ditu sudbinu. Pruski kralj Frederick zabranio je pijenje kave, jer je padala prodaja nacionalnog pi\u0107a br. 1 – piva. Tamo\u0161nje \u017eene zahtijevale su prohibiciju tvrde\u0107i da kava utje\u010de na “\u017eivahnost njihovih mu\u017eeva”. I u Britaniji, gdje je apsolutni vladar napitaka bio \u010daj, cijena kave dosezala je vrtoglave iznose. Brzo se pro\u0161irila i po sjevernoameri\u010dkom kontinentu i postala glavni napitak, pretekav\u0161i \u010daj.<\/p>\n
Mnogi su europski umjetnici, glazbenici i pisci, utvrdili da je kava odli\u010dan poticaj duhu. Navodno je Francois Voltaire pio po 50 \u0161alica dnevno. Kada se prisjetite kako se osje\u0107ate nakon dvije duple, \u010dudo da je nakon toga uspio bilo \u0161to napisati. Johann Sebastian Bach je, pak, komponirao kantatu o kavi \u0161ale\u0107i se sa svima koji su je \u017eeljeli zabraniti iz razli\u010ditih razloga. Polako, ali sigurno, osvajaju\u0107i sve vi\u0161e i sve ve\u0107e planta\u017ee te sve vi\u0161e poklonika, kava je prvo postala unosan posao, a zatim i globalni fenomen. Kavane i kafi\u0107i namno\u017eili su se \u0161irom svijeta. Ve\u0107 od 1450-te, kada je u Konstantinopolu otvoren prvi kiva han, vijesti i lokalna naklapanja, dru\u017eenja i ljubavni susreti, odvijaju se uz \u0161alicu kave.<\/p>\n \u017de\u0111 se mo\u017ee uta\u017eiti raznim pi\u0107ima, ali niti jedno od njih ne mo\u017ee nadomjestiti boju i aromu kave. Ve\u0107ina \u0107e se slo\u017eiti kako \u0161alica dobre kave i najgori dan mo\u017ee u\u010diniti podno\u0161ljivim. Uostalom, kome nije pomogla polo\u017eiti barem jedan ispit.<\/p>\n Kada se put kave ilegalnim putovima po\u010deo \u0161iriti, kr\u0161\u0107ani su je proglasili “\u0111avoljim pi\u0107em” te je poku\u0161ali zabraniti Bez obzira na to je li vam kava najja\u010di poticaj da ujutro ustanete iz kreveta, obican gu\u0161t, ovisnost ili dobra pratnja uz tra\u010d partiju, nema razloga za\u0161to svoj kavni meni ne biste pro\u0161irili i prilagodili prilici. Kavu mo\u017eete kombinirati s \u010dokoladom, mlijekom, alkoholnim pi\u0107ima, \u0161lagom, sladoledom… Tako je, prema legendi, zanimljivo djelovanje kave prvi otkrio pastir Kaldi, primijetiv\u0161i \u010dudno pona\u0161anje svojih ovaca nakon \u0161to su pojele crvene bobice sa stanovitog grma. Pri\u010da se kako su ovce “plesale cijelu no\u0107”, a znati\u017eeljan Kaldi ku\u0161ao ih je i sam te otkrio kako mu vra\u0107aju energiju i \u010dine ga \u017eivljim. Ubrzo se pro\u010dulo da postoji biljka koja daje energiju, a otprilike u isto vrijeme afri\u010dka plemena su radila energetske “‘\u010dokoladice” od kave i \u017eivotinjske masti.<\/p>\n Tijekom godina biljka se udoma\u0107ila me\u0111u mnogim narodima i zemljama, no umjetnost ispijanja kave do savr\u0161enstva su doveli Turci, koji su u nju \u010desto dodavali razne za\u010dine: klin\u010di\u0107e, cimet ili anis. To je i\u0161lo toliko daleko da je u turskim obiteljima kava igrala veliku ulogu posrednika oko vjen\u010danja. Naime, obitelj mlado\u017eenje dolazila bi isprositi ruku mlade u ku\u0107u njenog oca, a djevojka bi skuhala kavu i poslu\u017eila ju gostima. Okusom pripremljene kave ona bi svom ocu poslala poruku, nagovije\u0161tajuci svoje \u017eelje: ako se sla\u017ee s ocevim izborom u kavu bi stavila puno \u0161e\u0107era; kada bi odluku prepu\u0161tala ocu, kava bi bila neutralna, a ako se protivi braku poslu\u017eila bi gorku crnu kavu bez \u0161e\u0107era! U svakom slu\u010daju i bez obzira na to koristili ju za zdravlje, u sklopu bra\u010dnog rituala ili iz \u010distog gu\u0161ta, ono \u0161to kavi nitko ne mo\u017ee osporiti jest kako je postala nezamjenjivo sredstvo komunikacije.<\/p>\n Odakle i za\u0161to \u2013 kava? Kava ima dvije vrijednosti: mokra je i topla! Tako barem ka\u017ee nizozemska poslovica. O popularnosti kave ne treba ni govoriti, ali ponekad nas zaintrigira tajna njenog uspjeha. Radi se o vjerojatno, uz \u010daj, najra\u0161irenijem napitku na svijetu za kojim potra\u017enja ne pada ni od trenutka kad se pojavila filter-kava, koju neki, ne biste vjerovali, s u\u017eitkom piju.<\/p>\n U posljednje se vrijeme me\u0111u stru\u010dnjacima i znanstvenicima vode borbe i rasprave o tome tko \u0107e javnosti predstaviti relevantniju anketu i istra\u017eivanje te biti u pravu vezano uz dvojbu je li kava \u0161tetna ili korisna. Uvrije\u017eeno je mi\u0161ljenje, barem na Zapadu, bilo da kava u malim koli\u010dinama ne mo\u017ee \u0161tetiti, ali prelazak granice mogao bi zna\u010diti ozbiljne zdravstvene probleme.<\/p>\n Danas slu\u0161amo kako kava smanjuje rizik oboljenja od raka, \u0161e\u0107erne i Parkinsonove bolesti, osobito \u0161titi jetru, kontrolira rad crijeva, a da pospje\u0161uje koncentraciju i djeluje kao antidepresiv, ve\u0107 je dugo poznata stvar. I to nije sve! Velike koli\u010dine kave spre\u010davaju opadanje kose jer kofein djeluje na hormone koji uzrokuju \u0107elavost, a umjerene koli\u010dine kod mu\u0161karaca pove\u010davaju seksualnu aktivnost i snagu!<\/p>\n U zapadnom svijetu put kave se pojavio na Zapadu tijekom druge polovica sedamnaestog stolje\u0107a. Stru\u010dnjaci su odredili datum njezinog slu\u017ebenika predstavljanje u godini poraza i izgona turaka koji su opkolili grad Be\u010d. Nakon istjerivanja Otomana, u njihovim kampovima prona\u0111ene su nekakve vre\u0107e pune neobi\u010dnog tamnog zrna. Nitko nikada nije bio vidio ta zrna i nitko nije znalo kako se koriste. Gosp. Kolschitzky, Poljak koji je dugo vremena \u017eivio u Turskoj, uzeo je zrno i otvorio Kafe-bar gdje je crno i gorko pi\u0107e je bilo slu\u017eeno predstavljeno be\u010danima.<\/p>\n U po\u010detku ovo pi\u0107e nije bilo cijenjeno ali Gosp. Kolschitzky nije odstupio. On je mije\u0161ao kavu s medom i mlijekom, dobivaju\u0107i pi\u0107e koje je bilo vrlo sli\u010dno dana\u0161njem kapu\u010dinu. Uspjeh je bio izravan, i prva europska kava je ro\u0111ena s imenom “plava boca”. To je bila prva pobjeda za kavu u zapadnom svijetu.<\/p>\n U drugoj polovica XVI stolje\u0107a kava je pre\u0161la isto\u010dnu granicu prema prilazu Europi. Tijekom razdoblja velike plovidbe brodova Sredozemnim morem, kava je bila predstavljena u glavnim dr\u017eavama na\u0161eg kontinenta. Kako je ve\u0107 re\u010deno, kava se pojavila u Veneciji oko 1570. Zasluga za predstavlajnje u Italiji je pripisana poznatom botani\u010daru i lije\u010dniku Paduan Prospero Alpinou koji je donio vre\u0107e sa Istoka.<\/p>\n Venecijanci su bili prvi koji su nau\u010dili cijeniti to pi\u0107e. Uostalom, u po\u010detku pi\u0107e je bilo preskupu i samo su si bogati ljudi mogli priu\u0161titi kupovinu jer se ono prodavalo u ljekarnama. Nakon prvog Kafe-bara, toliko se drugih otvorilo Veneciji da je vlasnik prvog Kafe-bara je bio prisiljen zbog borbe sa konkurencijom, objaviti bro\u0161uru veli\u010danja zdravlja iz svojstva proizvoda.<\/p>\n Knji\u017eica je objavljena 1716 i smatra se kao prvi oglasni dokument nekog Kafe-bara. 1763 Venecija je brojila 218 trgovina. U kratko vrijeme kava je postala visoko uva\u017een proizvod, \u010desto znak prijateljstva i ljubav. U Veneciji, u po\u010detku XVIII stolje\u0107a, udvara\u010di i ljubavnici su imali obi\u010daj poslati svojim miljenicama tacne pune \u010dokolade i kave kao izraz ljubavi. Tako\u0111er u Italiji, kao i u drugim dr\u017eavama, predstavljanje kave se kosilo s mi\u0161ljenjme nekih tuma\u010da Crkve, tako da su neki kr\u0161\u0107anski fanatici poticali Papu Clement VIII da zabrani “vra\u017eije pi\u0107e” vjernicima. Ali Papa, kada je okusio \u0161alicu kave, nije zabranio njezino kori\u0161tenje.<\/p>\n Zahvaljuju\u0107i papinskom odobrenju i blagoslovu, kava je udvostru\u010dila svoj uspjeh. Kava je bila cijenjena od kulturnih ljudi XVIII stolje\u0107a koje su nazval “pi\u0107e intelektualca”. Kava je interesantna ne samo za svoje svojstvo koje je bilo “infuzija osvje\u017eenja”, nego i za njezina ljekovita svojstva (letak tiskan u Milanu 1801 je naveo va\u017enost pripisanu kavi od nekih lije\u010dnika koji su ju opisivali kao dobar lijek).<\/p>\n Osim legenda i tradicija, izme\u0111u XIV i XV stolje\u0107a kava se bila ve\u0107 uvelike raspr\u0161ila me\u0111u Arapima (Arabija, Jemen, Sirija, Egipat) gdje su je uglavnom konzumirali da bi mogli ostati budni tijekom no\u0107ne molitve. U po\u010detku, da bi izbjegli \u0161irenje tajne biljke koja je bila smatrana vra\u0161kom i magi\u010dnom, Arapi su zabranili izvoz jer do 1400, u Arabiji zrno kave je bilo upotrijebljavano ne samo kao pi\u0107e nego je prepisivana i od lije\u010dnika s ljekovitim svojstvima. Kasnije se raspr\u0161avanjem pro\u0161irila od jednog samostana do drugog i na kraju je do\u0161lo da je kava bila zastupljena u cijelom arapskom svijetu.<\/p>\n U Meki i u Medini, prve javne Tap-Sobe bile su predstavljen u XV stolje\u0107u. Ljudi sui mogli ulaziti i okusiti gorku kavu (kasnije je uvedeno kori\u0161tenje \u0161e\u0107era), gustu sa \u010desto uzbudljivim u\u010dincima. U tim su opremljenim i \u0161arenim trgovinama, u skladu s isto\u010dnom modom, sastanci su se nastavljali slu\u0161aju\u010di glazbu i igraju\u0107i tipi\u010dne popularne igre. Ali usprkos svemu tomu, upotreba pi\u0107a imala je i nekih zamjerki me\u0111u arapskom populacijom, jer njegove uzbudljive posljedice su se sukobiljavale sa strogim obvezama islamskog zakona.Neka nadle\u017ena tijela su osudila kori\u0161tenje kave na javnim mjestima.<\/p>\n Mnogi kafe-barovi su se zatvorili, vlasnici du\u0107ana su bili uhi\u0107eni, sve uskladi\u0161tene zaliha su bile zaplijenjene i javno zapaljene. Ali zahvaljuju\u0107i egipatskom Sultanu, koji je otkazao ove narud\u017ebe, kava je postigla takvo veliko \u0161irenje da je napitak postalo sve vi\u0161e popularan. Ali \u010dak i ako je pi\u0107e nastavilo sa \u0161irenjem, njegova sudbina je trpjela mnoge doga\u0111aje i opre\u010dnosti, uglavnom zbog neprijateljstva islamskih vjerskih nadle\u017enih tijela koja su smatrala da pove\u0107anje prometa u kr\u010dmama se podudarala s smanjenjem vjernika u d\u017eamijama. Oni su odlu\u010dili upla\u0161iti populaciju priop\u0107avanjem da kava \u0161tetno djeluje prema ljudskom tijelu.<\/p>\n Tako\u0111er su se odigravali i fizi\u010dki i ideolo\u0161ki progoni kave. Sa propovjedaonica su govorili protiv tog pi\u0107a propovijedaju\u0107i da ne samo ono je bilo zakonom zabranjeno, nego da je pijenje ve\u0107i grijeh nego odlazak u gostionice. Pla\u0161e\u0107i populaciju, neki islamski vjernici pokrenuli su priop\u0107avanjem Sudnjeg Dana, da \u0107e lica onih koji su okusili to pi\u0107e biti crnije nego lonac koji su koristili u pripremi. Nadle\u017ena tijela su se bojala pobune porastom u kafe-barovima, dok vjerski, promatra\u010di ni\u017eeg sudjelovanja prema vjerskim praksama, su se bojali gubljenja svojih va\u017enosti. Ali barem privatno, ljudi su nastavili konzumirati kavu. Ona je postalo slu\u017ebeno i sve vi\u0161e je rasprostranjeno pi\u0107e, dobivaju\u0107i ime “Vino Islama”.<\/p>\n U Francuskoj, kava je bila predstavljen 1644 od trgovaca iz Marseille koji su dolazili sa Istoka. Uspjeh pi\u0107a datira iz 1660 u Marseilleu gdje su 1671, neki privatnici otvorili, prate\u0107i model Carigrada, prvi javni Kafe-bar. Trgovina je bila smje\u0161tena na djelu koji su posje\u0107ivali najbogatiji trgovaci i mornari koji se nisu zadovoljavali samo kupnjom pi\u0107a u \u0161alici, isparavaju\u0107e kave, nego su se opu\u0161tali uz igre, dim i organiziranjem svojih poslovnih putovanja.<\/p>\n Neki francusk uzgojitelji loze vidjev\u0161i da je prodaja njihovog proizvoda ugro\u017eena, po\u010deli su negativnu propagandu oko kave s podr\u0161kom nekih lije\u010dnika. Oni su raspr\u0161ili perzijsku pri\u010du koja je pokazala da kava uzrokuje impotenciju te da je zbog toga kava neprijatelj ljubavi. Tako\u0111er Gradsko Vije\u0107e Marseille je proglasilo da je pi\u0107e “vrlo \u0161tetno za zdravlje”. Naprotiv, stanovni\u0161tvo, svjesno uspaljenoj naravi Arapa, te \u010dinjenicom da su bili prvi korisnici kave, nisu bili skloni tim glasinama o neprekidnog pijenju isto\u010dnja\u010dkog eliksira.<\/p>\n Kao Marseille, tako\u0111er Lyon, Toulouse, Bordeaux i Pariz je imao kafe-barove. Jedina stvar koja odmah nije bila javno odobrena je bila gor\u010dina kave, jer navika kori\u0161tenja \u0161e\u0107era nije odmah raspr\u0161ena. Ali kada se pi\u0107e pojavilo na dvoru Louia XIV, trgovine su imale bolju sre\u0107u. Loui XIV je osje\u0107ao toliku ljubav prema pi\u0107u koje je konzumirao pripremaju\u0107i ju osobno, \u010dak i onda kada je bila ponu\u0111ena njegovim gostima. Budu\u0107i da je dr\u017eana u velikom \u0161tovanju od kralja, kava je postala modom za sve \u010dlanove dvora. Prvi kafe-barovi su se pojavili oko slavnog kazali\u0161ta “Comedie Francaise”. Prvi je otvoren 1679 i bio je prvi primjer kazali\u0161nog kafe-bara, prototipu budu\u0107ih europskih kafe-barova.<\/p>\n Va\u017enija je bila druga trgovina otvorena 1686 i smje\u0161tena ispred “Comedie Francaise”, koja je bila poznata po imenu njezinog utemeljitelja “Cafe’ Procope”. Ta trgovina je bila va\u017eno odredi\u0161te za filozofe, umjetnike, sociologe, politi\u010dare, knji\u017eevnike: Diderot, Fontanelle, Voltaire i ostali su posje\u0107ivali kafe-barove u Europi i njegovo ime je predstavljalo va\u017ean politi\u010dko-knji\u017eevni centar. Od ovog jednog, ostali kafe-barovi su po\u010deli ugo\u0161\u0107avati umjetnike i intelektualce koji su se tamo sretali i razmjenjivali svoja mi\u0161ljenja i ponekad pokretali nove ideje.<\/p>\n U Parizu, popularan je bio i “Cafe’ de la Regence”, otvoren na kraju XVIII stolje\u0107a i postao popularan zbog mnogih slavnih pisaca koji su se tamo sretali. Osnovan od Firentinca, on je bilo, po va\u017enosti, drugi kafi\u0107 Pariza s vrlo popularnim sorbetsom i sladoledima. To je bio razdoblje takvog sjaja za kavu da je i sam Napoleon bio veliki zagovornik i ocjenjiva\u010d tog toplog pi\u0107a. U zajedni\u0161tvu s blokom prisilno je uveo od 1806 do 1813 saveznicima protiv Francuske, listu neophodne robe koja je manjkala, me\u0111u kojom je tako\u0111er bila i kava. Car je predlo\u017eio stanovni\u0161tvu kori\u0161tenje zamjene s osnovom cikorije te je zabranio kori\u0161tenje kave. Ali to je kratko trajalo. Uskoro, kava je stjecala ponovo svoje uobi\u010dajeno mjesto u svakodnevnoj navici Francuza.<\/p>\n Po\u010delo je nekoliko godina kasnije zbog sna\u017ene naklonosti stanovni\u0161tva prema pivu, ali tada njezin uspjeh je uzrokovao opadanje pivske potro\u0161nje. Prvi njema\u010dki Kafe-bar datira iz 1679 i bio je otvoren od engleskog trgovca u Hamburgu. Drugi gradovi, s ovom vrstom trgovina, su bili Frankfurt, Leipzig, N\u00fcrnberg i Berlin. Ovaj zakon o\u010dito nije bio uva\u017eavan od stanovni\u0161tva jer najbogatije klase su lako mogle dobiti odobrenje. Zakon je stupio na snagu 21. sije\u010dnja 1781 kojim su zabranili svima da posjeduju ili prodaju kavu, peku ili pr\u017ee, s kaznom od deset funta. Tako\u0111er je zabranio da svatko tko nije bio ovla\u0161ten za pe\u010denje kave u vlastitoj ku\u0107i ili u negdje drugdje, npr. u staji. Osim toga, oni koji su ve\u0107 posjedovali zrna kave bili su prisiljeni obavijestiti unutar osam dana vladin ured za dopu\u0161tenje.<\/p>\n Odre\u0111eni doga\u0111aji pokazuje va\u017enost kave. U berlinskom predgra\u0111u niknula su neka nova mjesta gdje bi turisti mogli odsjesti i dobiti mlijeko i kavu. Ali to se kosilo sa zakonom i vlasnici su uskoro morali prekinuti prodaju kave. Da bi uklonili tu prepreku, vlasnici su odlu\u010dili nuditi putnicima isklju\u010divo \u0161alice i vrelu vodu te ih informirati kako bi mogli pripremiti sami svoju kavu. Kada je kralj umro, zakon zabrane je, nasre\u0107u, bio opozvan.<\/p>\n Engleska, znana kao dr\u017eava potro\u0161a\u010da \u010daja, pove\u0107ala je utjecaj kave me\u0111u stanovni\u0161tvom od druge polovica XVII stolje\u0107a. 1652, vlasnik du\u0107ana Daniel Eduard, vra\u0107aju\u0107i se s puta sa Istoka, uveo je zrno kave za svoje prijatelje nude\u0107i im kavu u svojoj ku\u0107i. Slijede\u0107i njegov primjer, mnogi intelektualci su po\u010deli imati sastanke u svojim ku\u0107ama, formiraju\u0107i klubove za probivanje kave dok su raspravljali o umjetnosti, literaturi i politici.<\/p>\n Porast vrijednosti pi\u0107a je poticalo neke ljude da uvedu kavu u London i na javna mjesta. Daniel Eduard je bio prvi koji je otvorio popularan javni kafe-bar nazvan “Michael’s Alley”. Nakon \u010detvrtine stolje\u0107a od otvaranja prvog kafe-bara, London je brojio preko 300 mjesta. Da bi privukli vi\u0161e kupaca na prvom javnom mjestu su raspr\u0161avali letke koji su trenuta\u010dno izlo\u017eeni u “British Museum”.<\/p>\n Sre\u0107a za kavu u Engleskoj je \u010dinjenica da je pomagala u borbi problema alkoholizma, koji je bio vrlo raspr\u0161en u engleskom dru\u0161tvu oko druge polovice sedamnaestog stolje\u0107a. Propaganda protiv alkohola je rukovo\u0111ena lije\u010dnicima koji su ozna\u010dili bolesti uzrokovane zloupotrebom visoke gradacije pi\u0107a. To je jedan od razloga koji je je omogu\u0107ilo uspjeh kave i njezina potro\u0161nja je zamjetno smanjila porok pijanstva.<\/p>\n Uostalom u dr\u017eavi, kava je imala neka razdoblja dvojbe. Zapravo, zbog rastu\u0107e popularnosti novih javnih mjesta, \u017eene su se osje\u0107ale zanemarene pored svojih mu\u0161karaca koji su se \u010desto sretali u kavanama. Zbog toga su 1674 raspisali peticiju protiv pi\u0107a. Kao odgovore prema ovoj akciji, mu\u0161karci su otisnuli dokument koji je bio usmjeren ka opovrgavanju tog klevetni\u010dkog podmetanja. Drasti\u010dnije posljedice, \u010dak i ako su bile kratkog vijeka, bile su uzrokovane pravim mjerama protiv kave.<\/p>\n Kralj Charles II of England bio je mi\u0161ljenja da su kavane bile smje\u0161tene tamo gdje bi ljudi mogli organizirati podriva\u010dke demonstracije. U prosincu 1675 je naredio zatvaranje trgovina. Ovo djelovanje je pove\u0107alo nezadovoljstvo me\u0111u stanovni\u0161tvom i kralj je bio primoran da to opozove svoju naredbu nakon jednog tjedna. Ta dva doga\u0111aja dokazuju poraz neprijatelja kave i uspjeh individualne slobode gra\u0111ana i novi unos cijenjenja ispijanja kave u kavanama.<\/p>\n U SAD-u kava je predstavljena 1670 od kolonizatora koji su uvezli europske navike i obi\u010daje. \u010cak i ako nije bila vrlo raspr\u0161ena, kava je postigla svoj uspjeh nakon druge polovice XVIII stolje\u0107a. Stje\u010du\u0107i tr\u017ei\u0161ta najva\u017enijih ameri\u010dkih gradova u kratko vrijeme.<\/p>\n Anegdota u vezi s kavom se doga\u0111ala u \u0160vedskoj, gdje u XVIII stolje\u0107u su se dvije grupe gra\u0111ana jako o\u0161tro sva\u0111ale. Jedan od njih je tvrdila da je kava bolje pi\u0107e nego \u010daj, dok je drugi tvrdila suprotno. Da bi rije\u0161ili problem, kralj Gustav III of Sweden je naredio da daju jednom blizancu osu\u0111enom na smrt u stockholmskom zatvoru kavu, a drugom \u010daj. U kratko vrijeme \u010dinjenice bi pokazale koji bi umro prvi. Motreni od lije\u010dnika i sudaca, eksperiment je po\u010deo, dok su se razli\u010diti gra\u0111ani kladili i predvi\u0111ali koji \u0107e pre\u017eiviti. Paradoksalno oboje su po\u017eivjeli godinama, dok su svi nadle\u017eni lije\u010dnici, sudci, kralj i kladioni\u010dari umrli prije ka\u017enjenih blizanaca. Od dvojice, prvi koji je umro vi\u0161e od 50 godina nakon eksperimenta, i bio je brat koji je pio \u010daj, ali ne zbog pi\u0107a nego od starousti u 83. godini. Ovaj drugi je umro skoro kao stogodi\u0161njak.<\/p>\n Kada se kava po\u010dela \u0161iriti me\u0111u turskim stanovni\u0161tvom, vjerojatno zbog onih koji su imali koristi za njezinu potro\u0161nju, glasina je govorila da je Allah imao neku kavu prije stvaranja, neki \u010daj tijekom dana odmora, i neko vino kada ga Adam i Eva nisu slu\u0161ali. Poanta pri\u010da je bila da kava izo\u0161trava inteligenciju, poti\u010de kreativnost i ma\u0161tu. Neka mjesta su bila otvorena u gradu Constantinoplisu tijekom kraljevanja Solyman the Magnificent (Vele\u010danstvenog).<\/p>\n Prvi “Kafi\u0107 za ugla\u0111ene ljude” koje su nazivali “\u0161kolom kulturnih ljudi” ili “\u0161kolom mudrosti” gdje je kava bila nazvana “mlijeko \u0161ahovskih igra\u010da i mislioca”. Na ovaj na\u010din, uskoro su postala sve brojnija mjesta za elitu gdje su se susretali mnogi diplomati, intelektualci, umjetnici, pjesnici, pisci, knji\u017eevnici i javni slu\u017ebenici. U bilo koje doba dana i no\u0107i su mogli okusiti okrepljuju\u0107e pi\u0107e.<\/p>\n Jo\u0161 i dan danas turski na\u010din pripremanja kave je veoma popularan. Vrijeme minulo ku\u0161anja vru\u0107eg i tamnog pi\u0107e je bilo ne samo opustiti se na trenutak, nego i trenutak komunikacije i razgovora. Razdoblje tijekom koje je kava bila gledana s nepopularnosti je bilo zavr\u0161eno.<\/p>\n Tijekom druge polovice XVIII stolje\u0107a je pro\u0161ireno na planta\u017ee i razvijeno u ve\u0107ini tropskih dr\u017eava, s izuzetnom nadmo\u0107i Francuske, da bi bolje iskoristila biljke u svojim kolonijama. Ali tijekom napoleonskog embarga u po\u010detku 1800, Francuzi su odbacili \u0161irenje planta\u017ea. Englezi su bili ti koji su zadovoljavali europsko tr\u017ei\u0161te godinama, dok se zanimanje za pi\u0107e smanjivalo.<\/p>\n Od Arabije i njezinog grani\u010denja sa afri\u010dkim dr\u017eavama, zahvaljuju\u0107i Nizozemcima, Francuzima i Englezima ponajprije, i prema \u0160panjolcima i Portugalcima kasnije, uskoro je uzgoj zahvatio cijelo afri\u010dko tropsko podru\u010dje. Arhipelag regije pro\u0161irio se prema kontinentalnim dr\u017eavama Ju\u017ene Amerike. Od po\u010detka tridesetih, za pribli\u017eno petnaest godina, 77 milijuna vre\u0107a od 60 kg su uni\u0161tene zbog visokih cjena uskladi\u0161tenja. Tijekom tih godina afri\u010dke dr\u017eave, prizvo\u0111a\u010di kave, imale su mogu\u0107nost uvesti svoj proizvod na tr\u017ei\u0161te sa konkurentnim cijenama jer nisu prelazili proizvodnju koli\u010dinama kojima nije trebalo uskladi\u0161tenje.<\/p>\n Danas je sve odre\u0111eno, proizvodnja i tro\u0161kovi su normalizirali u usporedbi s \u017eivotnim tro\u0161kovima, i kava je nastavila biti prije svega sna\u017eno pi\u0107e, posti\u017eu\u0107i tijekom tri stolje\u0107a najvi\u0161i vrhunac potro\u0161nje. Brazil i Kolumbija vode\u0107i su i glavni proizvo\u0111a\u010di i izvoznici kave. Kava je najva\u017eniji proizvod za gospodarstvo ove dvije dr\u017eave i definitivno klju\u010dni proizvod koji daje najvi\u0161i profit njihovim nacionalnim bilancama.<\/p>\n Povijest i etimologija kave po\u010dne s uobi\u010dajenim ” Jednom davno postojala je i qahwa (Once upon a time there was & qahwa). Usprkos razli\u010ditim izvo\u0111enjima, pravilan znanstveni termin je ” Kava Arabica (Coffea Arabica)”. Ova izvedenica je ponekad preispitivana od onih koji tvrde da “kava (coffee)” proizlazi iz naziva podru\u010dja gdje gdje je biljka rasla spontano i samostalno, tj. Coffea u Etiopiji.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de i drugih vrsta biljaka i sjemena, pronalazak i uvo\u0111enje put kave povezani su sa povijesti ratovanja, kolonizacije i trgovine. Njezino \u0161irenje u svijetu je bilo omogu\u0107eno od kolonijalnih i ratnih prilika tog stanovni\u0161tva. Koji su ih tijekom svojih putovanja i trgovanja uvezli u razli\u010dite dr\u017eave. Mnoge su legende ro\u0111ene oko ovog pi\u0107a. Neke od njih imaju i tra\u010dak istine. Stanovnici Abyssinia su koristili odrezana zrna kave koja su su\u0161ili, pr\u017eili i zatim s maslacem i soli radili mirisni kruh. Koji su konzumirali tijekom svojih putovanja. Ovaj obi\u010daj je jo\u0161 uvijek aktualan kod nekih afri\u010dkih plemena.<\/p>\n Potro\u0161nja kave se se\u017ee od anti\u010dkih arapskih ratnika. Koji su vjerovali da \u0107e takva hrana zbog prisutnosti kofeina napraviti hrabrije i agresivnije ratnike tijekom bitke. Za neke stru\u010dnjake uvoz i uzgajanje biljke kave se ra\u0161irila u Arabiji, na gorjima Jemena. Nakon etiopskih invazija u XIII i XIV stolje\u0107u. Najpopularnije pri\u010de u vezi s kavom su postavljene u Arabiji. Jer upotreba bobica kao pi\u0107e dolazi iz Arabije.<\/p>\n Pridonose\u0107i \u0161alicu kave koja isparava prema usnama zajedni\u010dko je u najve\u0107em djelu svijeta. Ali samo se poneki zapitaju o porijeklu napitka, njegove povijesti i njegovg dru\u0161tvenog zna\u010denja.<\/p>\n Svi znaju legendu koja potje\u010de iz Chehodet Samostana u Jemenu. Prema kojoj je jedan od redovnika pri\u010dao sa pastirom imena Kalida. On ka\u017ee da su njegove koze i deve bile “\u017eivahne” tijekom no\u0107i ako su jele odre\u0111ene bobe. Redovnici su pripremali pi\u0107e s tim bobama s namjerom da budu du\u017ee budni. Kako bi se mogli du\u017ee moliti.<\/p>\n Manje poznta je legenda u vezi sa Mahometom. Ona ka\u017ee, jedan dan kada se Prophet osje\u0107ao vrlo lo\u0161e. Arhan\u0111eo Gabriel pomagao je donijeti napitak koji je dobio izravno od Allaha. Pi\u0107e je bilo tamno kao Sveti Crni Kamen Meke, uobi\u010dajeno nazivan “Qahwa” (“Quahwa”). Kad je Mahomet to popio, odjednom se oporavio i oti\u0161ao u velik pothvate.<\/p>\n Druga prastara legenda ka\u017ee o pi\u0107u da je to bio izvor ekstaze, sposobna donijeti duh nebesa. Najpoznatija pri\u010da (govori se o studentu redovniku Antonio Fausta Nairone. U\u010ditelju teologije na Sorbonni u XVIII stolje\u0107u) ispri\u010dana o pastiru imena Kaddi u Arabiji. Koji je vodio svoje koze prema pa\u0161njaku, kad je primijetio i zaprepastio se. Nakon \u0161to su koze jele bobe spomenute biljke, pokazivale su znakove uzbu\u0111enja. Pastir nije mogao objasniti taj doga\u0111aj i prenio taj podatak starom opatu Yahia. Opat, uvidjev\u0161i svojstva biljke, napravilo je gorko pi\u0107e koje je bilo bogato toplinom. Da ugrije tijelo i priop\u0107io novu snagu pi\u0107a koja osloba\u0111a od sna i umoru.<\/p>\n Sli\u010dna legenda ka\u017ee da je kava bila otkrivena od Imama Arab Samostana. Koji je pripremio skuhan sok od trave i nudio je svim redovnicima samostana. Oni su ostali budni i bez umora cijelu no\u0107. Slijede\u0107a pri\u010da govori o arapskom redovniku, \u0161eiku Ali Ben Omaru. On je ostao sam tijekom puta u Moku, grad prema kojem ga je pratio njegov u\u010ditelja Schadeli. Koji je umro tijekom puta. An\u0111eo se pojavio pred njima, ohrabren ja nastavio prema gradu gdje je bjesnjela stra\u0161na po\u0161ast. Ondje, s njegovim molitvama Allahu. On je mogao lije\u010diti mnoge bolesne ljude ali i kraljevu k\u0107er u koju se on zaljubio. Ali kralj ga je poslao dalje i prisilio da \u017eivi sam u gorjima. Da bi obuzdao svoju glad i \u017ee\u0111 morao je tra\u017eiti pomo\u0107 svojeg u\u010ditelja. Koji mu je poslao prekrasnu pticu sa \u0161arenim perjima i uvjerljivim pjevanjem.<\/p>\n Budan i rastere\u0107en pored milozvu\u010dnog pjevanja, Omar je poku\u0161ao do\u0107i bli\u017ee. I diviti se ptici, a kada je stigao na mjesto vidio je drvo s bijelim cvije\u0107em i crvenim vo\u0107em. Biljku kave. Pobrao je te bobice i napravio ukuhan sok od trave sa zdravim svojstvima koje je \u010desto nudio hodo\u010dasnicima. Koje je ugostio u svojem skloni\u0161tu. Dio novog, u vezi sa \u010darobnim kvalitetama pi\u0107a je raspr\u0161io redovnik koji je bio primljen u kraljevstvo sa svim po\u010dastima. Sljede\u0107a legenda ka\u017ea da put kave proizlazi iz Abyssinia gorja, gdje je \u010dini se njezino stvarno podrijetlo. Uostalom, izvje\u0161taji mnogih putnika svjedo\u010de da je kori\u0161tenje kave bilo raspr\u0161eno na cijelom islamskom istoku na kraju XVI stolje\u0107a. Na zapadu put kave se ra\u0161irio kroz Veneciju, gdje je \u010dini se otvoren prvi “Coffee shop” 1640. \u010cak neki misle da je drugi bio prije otvoren u Livornu. U svakom slu\u010daju, uspjeh je bio izravan. Put kave otvoren i kava kao pi\u0107e i kao du\u0107an, se ra\u0161irila u svakom talijanskom gradu.<\/p>\n Put kave se \u0161irio po svijetu. Bilo je omogu\u0107eno zbog interesa i sukoba izme\u0111u kojeg se \u017eeljelo o\u010duvati ekskluzivnost dragocjenih biljaka i dobiti od nje. 1690 komandosi nizozemskih marinaca su pristali na obali Moke u Jemenu da bi mogli uzeti uzorke nekih biljaka. Nekoliko godine kasnije, prve planta\u017ee su cvjetale na Javi i Sumatri. Kasnije, put kave se ra\u0161irio brzo u Sredi\u0161njoj i Ju\u017enoj Americi, posebno u Brazilu. Tamo su trenuta\u010dno locirane glavne planta\u017ee na svijetu.<\/p>\n Doga\u0111aji za opis grupe, tako\u0111er je procjena fizi\u010dkih karakteristika kave i njezinih nedostataka. Oni su promjenjivi, ovisno o njezinom podrijetlu ili organizacije koja ozakonjava. U Brazilu se upotrijebljava C.O.B. (Official Brazilian Classification): ali to je va\u017ee\u0107e samo za njihovo nacionalno tr\u017ei\u0161te, jer slu\u017ebene klasifikacije se temelje na njujor\u0161kim parametrima.<\/p>\n Izobli\u010deno zrno<\/strong>: abnormalni oblici, lagano su se pove\u0107ali s decentraliziranim rezom. Uzroci: nedostatci rasta i fiziolo\u0161ki tvari. Suho zrno<\/strong>: svjetlo zrno, crvenkasto-sme\u0111kasta povr\u0161ina sa su\u0161nijom vanj\u0161tinom nego kod “ispravnog” zrna, ponekad malo naborano. Uzroci: Vrenje zrelih plodova je prekasno pobrano i\/ili je dugo u kontaktu s tlom. Zeleno nezrelo zrno<\/strong>: naborana povr\u0161ina sivo-zelenkaste boje, tako\u0111er tamnijih tonova do sme\u0111e ili crne. “Kvekeri” su nezreli svjetlo zelenkaste boje s ne\u0161to blijedom \u017eutom bojom i oni imaju ni\u017eu gusto\u0107u nego ispravno zrno. Uzroci: bobe su pobrane jo\u0161 nezrele. pojavljuje se kao oblik sli\u010dan ljuski. Uzroci: geneti\u010dko-fiziolo\u0161ki tvari. Stjenovita ili zemlja sa ugru\u0161cima: kamenito tlo ili zemlja sa ugru\u0161cima razli\u010ditih veli\u010dina, eruptivnih ili ne. Uzroci: ograni\u010dena manualna ventilacija tijekom usjeva, mehani\u010dko uklanjanje kamenja nije u\u010dinkovito tijekom kori\u0161tenja. Oguljena kora mo\u017ee ozbiljno o\u0161tetiti zrno. Percepcija okusa kave zapo\u010dinje s aromom. Miris svje\u017ee mljevene kave je ono \u0161to nas prvo obuzme. Dok pijemo kavu, na\u0161e osjetilo mirisa nam pru\u017ea velike koli\u010dine olfaktivnih informacija koje utje\u010du na ono \u0161to ku\u0161amo… Poku\u0161ajte pomirisati svje\u017ee mljevenu kavu i svje\u017ee napravljeni espresso da vidite mo\u017eete li ih povezati. Odsutnost arome indicira ustajalu kavu.<\/p>\n Ne zna\u010di okus kiseline – nego kako je “svijetli” i “suzbijaju\u010di” okus kave… Kiselost \u010dini kavu osvje\u017eavaju\u0107om – espresso slabe kiselosti \u0107e biti slabog okusa. Espresso prejake kiselosti \u0107e vam ostaviti osje\u0107aj u ustima kao da ste pojeli limun ili grejp.<\/p>\n U espressu i napitcima baziranim na espressu sa mlijekom, okus kave ovisi i o na\u0161oj percepciji viskoznosti – tijelu… Dobar svje\u017ei espresso ima puni okus u ustima. Na\u0161a percepcija okusa je pospje\u0161ena viskoznosti – tijelom espressa, ve\u0107e tijelo \u0107e dati vi\u0161e okusa u pi\u0107u.<\/p>\n Kako se po\u010dnete privikavati na pijenje pi\u0107a na bazi espressa. Tako \u0107ete razvijati sposobnost da osjetite vi\u0161e nego “samo okus kave”. Mo\u0107i \u0107ete osjetiti suptilne okuse koji daju espressu njegovu kompleksnost… Kompleksni okusi u espressu su vo\u0107ni, ora\u0161asti, kru\u0161ni, sladni i vinski okusi, i nijanse kakaa i \u010dokolade. Jo\u0161 mnogo njih. O tome koliko su oni izra\u017eeni, i koliko se dobro sla\u017eu, odre\u0111uje se balans okusa.<\/p>\n \u010cesta reakcija neiskusnih kavopija prvi puta kada ku\u0161aju ispravno pripremljen espresso bez gorkog okusa je. “Hej, pa ne trebam dodati ekstra \u0161e\u0107er!”… Pr\u017eenje stvara karamelizirani \u0161ecer i espresso aparati (kad se pravilno rukuje sa njima) su izuzetno efikasni u ekstrakciji tih \u0161e\u0107era. Ako koristite visokokvalitetnu kavu, nedostatak slatko\u0107e je vjerovatnije izazvan zbog nedostataka u \u010disto\u0107i espresso aparata. Ili u krivoj tehnici izrade espressa nego zbog same kave<\/p>\n Postoji mnogo razli\u010ditih metoda pripreme i ni za jednu se ne mo\u017ee re\u0107i da je upravo ona jedina ispravna. Potrebno je razmotriti razli\u010dite \u010dimbenike, od podneblja, raspolo\u017eivog vremena i na\u010dina na koji \u017eelite piti kavu. Bitna je dobra kvaliteta vode, birana mje\u0161avina i ispravna vrsta mljevenja.<\/p>\n Ovo je najpopularnija metoda pripreme kave u Italiji. Posuda za kavu stavlja se izravno na plamen. Toplinom dolazi do evaporacije vode u donjem dijelu prema gore pomo\u0107u lijevka s mljevenom kavom u ni\u017ei spremnik. Tamo se ponovno kondenzira. Odatle se pi\u0107e izravno ulijeva u male kavene \u0161alice. Napitak je vrlo tamne boje.<\/p>\n Ure\u0111aj koji se naziva espresso u trenutku priprema kavu kori\u0161tenjem topline za stvaranje tlaka. Kava skuhana na taj na\u010din puni nepce ukusnom, slatkom i bogatom aromom. To nije napitak predvi\u0111en za konzumaciju tijekom pauze za kavu na poslu ili prije odlaska u ured. Espreso uvijek treba piti nakon dobrog obroka, kada imate vi\u0161e vremena za opu\u0161tanje.<\/p>\n E.S.E. metoda (\u201eEasy Serving Espreso\u201c) (\u201eespreso koji se lako poslu\u017euje). Novi je sistem koji certificira pakiranje espreso kave, jam\u010de\u0107i cjelovitost i tipi\u010dna svojstva svake kvalitete Arabica kave. U pripremanju kave postoji mnogo varijabli. 1927. godine, uzgajiva\u010di kave osnovali su Nacionalnu Federaciju Uzgajiva\u010da Kolumbijske Kave (National Federation of Coffee Growers of Colombia). Cilj Federacije je da pomogne kolumbijskim uzgajiva\u010dima kave da pobolj\u0161aju agronomsku stru\u010dnost. Njihove uvjete \u017eivota i promoviranje kolumbijske kave u svijetu. 1959. godine Nacionalna Federacija Uzgajiva\u010da Kolumbijske Kave izabrala je marketin\u0161ku agenciju Doyle Dane Bernbach za izradu kampanje Cafe de Colombia. Agencija je kreirala izmi\u0161ljenog lika Juan Valdeza da simbolizira i personizira vi\u0161e od 500.000 uzgajiva\u010da kave (\u00abcafeterosa\u00bb). U Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama logo asocijacija je visokih 83%; \u0161to zna\u010di da 83% ispitanih ljudi povezuju logo sa kavom kada ga vide bez teksta koji ga opisuje. Stvarna identifikacija loga u SAD-u je trenutno 61%. To znaci da je 61% osoba koje su ispitane pravilno identificiralo logo kao Cafe de Colombia logo.<\/p>\n Cenicafe je Federacijski centar za istra\u017eivanje, smje\u0161ten u mjestu Chinchin u pokrajini Caldas osnovan 1938. godine. Prvi je istra\u017eiva\u010dki centar koji je isklju\u010divo posve\u0107en istra\u017eivanju i razvijanju znanosti i tehnologije o kavi. Zapo\u0161ljava preko 100 znanstvenika i kemi\u010dara. Ovaj najmodernije opremljen centar uklju\u010duje laboratorije za poljoprivrednu i industrijsku kemiju, biologiju i entomologiju i najve\u0107u znanstvenu knji\u017enicu o kavi.<\/p>\n Neki od najpoznatijih projekata Cenicafea koji su bitno utjecali na razvoj industrije kave u cijelom svijetu su: Ured za Ispitivanje Kvalitete Kave. The Coffee Quality Office u Bogoti posve\u0107en je provjeri kvalitete kave nakon svake berbe za izvoz. Provjere se vr\u0161e u 25 laboratorija postavljenih na razlicitim lokacijama u Kolumbiji i u tri glavne luke. Inspekcija po\u010dinje na farmi gdje Federacija \u0161alje inspektora da pregleda sanitarne uvjete, zdrava stabla i kvalitetu svake berbe. Inspektor provjerava da li su zrna propisno isprana, pregledava velicinu zrna, boju teksture i op\u0107enitu kvalitetu. Zavr\u0161ni test je provjera vlage samog zrna. Ako nema dovoljno vlage zrno ce se rascijepiti, ali ako je kvalitetno osu\u0161eno krenut ce na prodaju.<\/p>\n Kada zrno do\u0111e na prodaju dodatno se testira na na\u010din da se iz vre\u0107a nasumce vadi uzorak zrna. Zrno se testira aroma, boja, veli\u010dina, vla\u017enost i tekstura zrna. Ova rigorozna kontrola specifi\u010dna je za Federaciju. Ona je u proteklih 80 godina svoj rad posvetila postizanju \u0161to kvalitetnijeg zrna kave. Nije \u010dudo \u0161to je kao takva u svijetu i prepoznata: Pro\u010ditajte jo\u0161: -469-<\/i><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\nHonore de Balzac osmislio je formulu koja vrlo precizno ocrtava bit tamnog napitka i odnos prema njemu: “Crna kao vrag, vru\u0107a kao pakao, \u010dista kao an\u0111eo, slatka kao ljubav<\/em>“.<\/p>\nNavika, ritual, lijek<\/h2>\n
\nTajna je, kao \u0161to znamo, u kofeinu. Blagom stimulansu koji poja\u010dava budnost i koncentraciju. Posljednjih je godina u svijetu porasla svijest o zdravlju. Tako su mnoge namirnice i pi\u0107a, uklju\u010duju\u0107i kavu, do\u0161le u nemilost znanosti. Pojavilo se bezbroj konfliktnih informacija vezanih uz kavu i njen utjecaj na zdravlje. Mnogi istra\u017eiva\u010di diljem svijeta trude se doznati \u0161to je istina. Ubrajate li se u skupinu kavomanijaka, evo nekoliko impresivnih \u010dinjenica za koje se uvijek mo\u017eete uhvatiti kad vas po\u010dnu zasipavati lo\u0161im proro\u010danstvima iz \u0161alice kave. Stanovnici Arabije svim su silama \u010duvali njenu tajnu. Izvoz biljke izvan muslimanskih zemalja bio je zakonom zabranjen.<\/p>\n
\nVolite li zanimljivosti uputit \u0107emo vas u par pri\u010da vezanih uz ovaj poseban napitak.<\/p>\nPut kave : Legenda pastira Kaldi<\/h3>\n
\u0110avolji napitak<\/h2>\n
Put kave: \u0160irenje konzumiranja kave u svijetu<\/h2>\n
Kava u Italiji<\/h2>\n
Venecija 1716<\/h3>\n
Kava za Arape<\/h2>\n
Kafe barovi<\/h3>\n
Put kave : Kava u Francuskoj za vrijeme Kralja Louia XIV<\/h2>\n
Marseille, Lyon, Toulouse, Bordeaux i Pariz<\/h3>\n
Cafe’ Procope 1686<\/h3>\n
Put kave : \u0160irenje kave u Njema\u010dkoj<\/h2>\n
\nKava je imala takav uspjeh da je potaknula pritu\u017ebe proizvo\u0111a\u010da pive i uzrokavala je pote\u0161ko\u0107e u stabilnosti dr\u017eave. Frederic II od Prusije je morao poduzeti o\u0161tre mjere opreza kako bi sprije\u010dio procvalo kaveno tr\u017ei\u0161te i postavio dr\u017eavnu ravnote\u017eu. On je izdao pravni akt i dodijelio ekskluzivnost pr\u017eenja zrna koje je moralo biti nadzirano od Dr\u017eave.<\/p>\nPut kave : Kava u Engleskoj<\/h2>\n
Problemi sa kafanama<\/h3>\n
Put kave : Kava u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama<\/h3>\n
Put kave : \u0160vedska: nevjerojatna epizoda<\/h3>\n
Put kave : Kava u Turskoj<\/h2>\n
Presa\u0111ivanje uzgoja u tropske dr\u017eave<\/h2>\n
\nOd Gvajane, biljke su plovile more prema Brazilu 1727. Kasnije su se ra\u0161irile u ostalim dr\u017eavama Centralne – Ju\u017ene Amerike \u010diji je smje\u0161taj izme\u0111u dvaju tropskih predjela. 1727., pod vo\u0111enjem botani\u010dara Fra Jose Mariano De Conceicao Veloso, kava je startala sa uzgojem u Paragvaju, zatim se uzgajala u cijelom Brazilu, jedinstvena i \u010desto zamjenjuju\u0107i uzgajanje \u0161e\u0107ernih trski i postigla je u nekoliko desetlje\u0107a vrlo visoki postotak proizvodnje, dosti\u017eu\u0107i 1928 4\/5 cijele svjetske proizvodnje.<\/p>\nPut kave : Kava i afri\u010dke dr\u017eave<\/h3>\n
Put kave : Porijeklo kave<\/h2>\n
Etimolo\u0161ko porijeklo<\/h3>\n
\nRije\u010d u izvornom klasi\u010dnom arapskom jeziku je ozna\u010davla pi\u0107e proizveo od soka koji je izlu\u010den iz sjemenki koje se konzumiralo kao tamnocrveno vino ili kao teku\u0107ina koja kad se pila je izazivala uzbudljiv i stimuliraju\u0107i u\u010dinak i koja je bila kori\u0161tena i kao lijek. Kasnije se smisao reducirao i preokrenuo od “qahwa” u tursku rije\u010d “Kahve'” koji zna\u010di kavu u stvarnom zna\u010denju u svijetu.<\/p>\nPorijeklo kave<\/h3>\n
Vjerovanja i legende<\/h3>\n
Put kave : Mnoge legende se odnose na podrijetlo kave.<\/h2>\n
Put kave : Legenda Antonio Fausta Nairone<\/h3>\n
Put kave : Legenda Imama Arab Samostana<\/h3>\n
\nZadnja legenda ka\u017ee da se veliki po\u017ear \u0161irio na velikom teritoriju Abyssinia. Koji je obuhvato pored ostalog i biljke kave te je raspr\u0161io gotovo deset kilometara miris. \u0160to mo\u017eemo uzeti u obzir kao golemo prirodno pr\u017eenje.<\/p>\nPut kave : Legenda iz Abyssinia gorja<\/h3>\n
Nedostaci kave<\/h2>\n
\nPergamentno zrno<\/strong>: zrno je potpuno ili djelomi\u010dno prekriveno suhim unutarnjim slojem. Uzroci: za prirodna o\u0161te\u0107ena kave guljenjem i za oprano frikcijsko uklanjanje ko\u0161tica koje nije bio uredno.<\/p>\n
\nRazbijeno zrno<\/strong>: fragmenti zrna. Uzroci: neodgovaraju\u0107i proces su\u0161enja i lo\u0161e prilago\u0111avanje dekoracije i ventiliranja tijekom procesa potpore kavi. Zrno sa rupom od insekata : zrno je probu\u0161io insekt, odnosno zrno s vi\u0161e od 0,5-1,5 mm promjerom “rupe”. Uzroci: zrno je napao insekt znanstveno nazvan Hypothenemus Hampey, znan kao “broca” ili “caruncho” ; u nas je obi\u010dno nazvano “Crvljivo zrno”.<\/p>\n
\nCrno zrno<\/strong>: vanjska povr\u0161ina potpuno ili djelomi\u010dno crno. Ponekad je naborana povr\u0161ina. Neko zrno ima unutra\u0161njost potpuno crno, a neko ima sivkastu ili posme\u0111u kompaktnu masu. Uzroci: kasni usjev ploda i\/ili je ostao predugo u kontaktu s tlom. Ljuska: zrno s ljuskom.<\/p>\nDeformacija zrna<\/strong><\/h4>\n
\nRazli\u010dito drvo<\/strong>: drvo razli\u010ditih oblika i veli\u010dine. Uzroci: ograni\u010dena ru\u010dna ventilacija tijekom usjeva, mehani\u010dka ventilacija nije u\u010dinkovita tijekom kori\u0161tenja.<\/p>\nOsnovni atributi o kojima se vodi posebna briga su:<\/h3>\n
Aroma<\/h4>\n
Kiselost<\/h4>\n
Tijelo<\/h4>\n
Slo\u017eenost<\/h4>\n
Slatko\u0107a<\/h4>\n
Priprema kave<\/h2>\n
MOKA<\/h4>\n
ESPRESSO<\/h4>\n
E.S.E. metoda<\/h4>\n
\nE.S.E. standard koristi \u010detiri (4) klju\u010dne faze. Izvrsnu mje\u0161avinu, savr\u0161eno mljevenje, \u010dist i u\u010dinkovit aparat za kavu, dugo iskustvo u pripremi kave.
\n\u0160alica kave savr\u0161ene kvalitete rezultat je kombinacije aparata za kavu, mje\u0161avine i njegovog ispravnog kori\u0161tenja.<\/p>\nE.S.E. – easy serving espresso<\/h4>\n
\nNigdje to nije o\u010ditije nego u veoma preciznom pripravljanju espressa. Glavne prednosti E.S.E. espresso doza su njegova jednostavnost kori\u0161tenja i konzistentni rezultati. Svaka E.S.E. espresso doza sadr\u017eava to\u010dno 7 grama gurmanske mljevene espresso kave (ili onoliko koliko je deklarirano na pakiranju). Svaka E.S.E. doza je pakirana u kontroliranoj atmosferi uz kori\u0161tenje du\u0161ika da se otkloni kisik i vlaga koji uni\u0161tavaju okus.
\nKUHANJE SAVR\u0160ENE KAVE NIJE NIKADA BILO JEDNOSTAVNIJE:\u00a0<\/em>
\nIZVADITE DOZU IZ ZA\u0160TITNOG PAKIRANJA<\/em>
\nSTAVITE DOZU NA PREDVI\u0110ENO MJESTO U APARATU<\/em>
\nUKLJU\u010cITE APARAT<\/em>
\nU\u017dIVAJTE U SVOJOJ \u0160ALICI ESPRESSA<\/em><\/p>\nCaf\u00e9 de Colombia<\/h2>\n
\nFederacija je preko svog programa \u00abCoffee Fund\u00bb izgradila preko 6.000 \u0161kola sa 17.000 u\u010diona, prihvacaju\u0107i do 360.000 djece. Dodatno je izgra\u0111eno 5.000 domova za u\u010ditelje. 180 klinika i vi\u0161e od 200 regionalnih zdravstvenih centara. Oni sponzoriraju masovno cijepljenje djece. Coffee Fund donio je struju u vi\u0161e od 200.000 domova. Zna\u010dajno pobolj\u0161ao telefonske sisteme. Izgradio 12.000 km pruge i 2.500 mostova. Poma\u017euci na taj na\u010din boljem transportu kave na tr\u017ei\u0161te i pobolj\u0161avajuci svakodnevni prijevoz.<\/p>\n
\n1969., Carlos Sanchez iz Medelina ,Kolumbija (i sam uzgajiva\u010d kave), izabran je da zamjeni Jose F. Duvala, glumca iz New Yorka koji je do tada portretirao Juan Valdeza. Sanchez je od tada postao Juan, te je danas jedan od najstarijih \u017eivucih izmi\u0161ljenih likova za bilo koji reklamni proizvod.
\nPrepoznatljivost loga varira od zemlje do zemlje, ali je najvi\u0161e u Sjevernoj Americi i \u0160panjolskoj. Tamo su se proteklih godina provodilie najaktivnije reklamne kampanje.<\/p>\n\u00abCENICAFE\u00bb – Nacionalni Centar za Istra\u017eivanja Kave<\/h2>\n
\nDanas, Cenicafe poznat je kao vode\u0107i centar u otkrivanju novih metoda uzgajanja, berbe, proizvodnje, otkrivanja cjepiva protiv bolesti. Isto tako i agro-ekolo\u0161kih tehnologija u svijetu kave.<\/p>\n
\n– prou\u010davanje gljivica i parazita da se kontrolira broca (napasnik koji izjeda bobice kave)
\n– razvijanje procesa ispiranja kave da se \u0161to efikasnije reciklira voda sa minimalnim u\u010dinkom na okolinu
\n– tehnike da se sprije\u0107i erozija na padinama sa nasadima kave
\n– po\u0161umljavanje izvora vode i rije\u010dnih slivova
\n– promoviranje kori\u0161tenja pulpe kave kao gnojiva
\n– proizvodnja i kori\u0161tenje bio-digestiva da se smanji kontaminacija od procesa ispiranja kave<\/p>\nThe Coffee Quality Office<\/h3>\n
\nUkoliko su pro\u0161la i ovu kontrolu sva zrna odnose se u mlin gdje prolaze kroz razli\u010dite procese osloba\u0111anja ne\u010disto\u0107a. Nakon toga se sortiraju po veli\u010dini, te\u017eini i obliku. Zavr\u0161ni proces je jo\u0161 jedno uklanjanje manje kvalitetnog zrna. Samo najkvalitetnija maslinasto zelena zrna spremna su da se ubace u vre\u0107e. Zape\u010date za izvoz. Ipak prije no \u0161to ih zape\u010date jo\u0161 jedan nasumce odabran uzorak kave se pr\u017ei imelje. Na kraju se testira u pravilno pripremljenoj \u0161alici kave. Stru\u010dnjaci daju ocjenu arome i kiselosti te odobravaju izvoz.<\/p>\nCafe de Colombia<\/strong><\/em><\/h3>\n
\nCafe de Colombia – The Richest Coffee in The World<\/strong><\/em><\/p>\n
\n<\/em><\/strong>Dijelovi teksta preuzeti su sa “starog” Quahwa<\/a> sajta. Btw., dosta tih \u010dlanaka sam i sam napisao. Kako se mijenja koncept poslovanja tako \u0107e i tekstovi, najvjerojatnije, u penziju. Meni osobno \u017eao je toga jer je svojevremeno bilo ulo\u017eeno jako puno truda u cijeli projekt. Pa nek \u017eive na novoj lokaciji… Nekad se to tako kategoriziralo, danas je malo druga\u010dije ali u principu to je to. Kome pravo kome krivo! <\/em>\t\n\t<\/a>\n\n<\/div>\n
\n| Korona i 5g <\/a>| Poliranje farova <\/a>\u00a0|\u00a0Klasifikacija kave<\/a> |\u00a0Vrsta kave<\/a>\u00a0 | Uzgoj kave<\/a>\u00a0|\u00a0Arabica \u2013 robusta<\/a> |\u00a0Halloween<\/a>\u00a0|\u00a0LIDLI\u0106I <\/a>|\u00a0Vela Gospa <\/a>\u00a0|\u00a0Seat Driving Experience<\/a> |\u00a0Kristofor Kolumbo <\/a>\u00a0|\u00a0Latte Art Cup Zagreb by Quahwa Theater<\/a> |\u00a0Besplatna natalna karta<\/a> |\u00a0Kako napraviti blog<\/a> |\u00a0Novogodi\u0161nje odluke<\/a> |\u00a0Photo Project 100 Portrait<\/a> |\u00a0FOTOSOFIA day<\/a> |\u00a0\u00a0Ukratko o meni<\/a> |<\/p>\n