Kave – povijest – uzgoj – klasifikacija kave<\/p>\n
Svaka vrsta kave ima vlastiti karakter i okus, svaka ima svoje ljubitelje. Prepustite se ma\u0161ti i mo\u0107i \u0107ete osjetiti mirise i arome iz razli\u010ditih dijelova svijeta. Otkriti \u0107ete okuse koji su odraz bli\u017eih i daljih kultura. Krenimo zajedno na predivno putovanje kroz zemlje pune topline i mistike. U njima uzgoj i berba kave nije samo dio svakodnevnog \u017eivota, nego ne\u0161to puno vi\u0161e – njihova povijest, njihov DNK.<\/p>\n
Na\u0161a pri\u010da zapo\u010dinje negdje oko 900.-1000. n.e., kada je kava brodovima dopremljena na zapadne obale zajedno s mnogim do tada nepoznatim proizvodima.
\nRije\u010d \u201eKAVA\u201c dolazi od drevne rije\u010di \u201eArabic Kahwah\u201c ili \u201eKahweh\u201c, (Quahwa, Qahwa) \u0161to doslovce zna\u010di snaga ili uzbu\u0111enje. O\u010dito je svaka nacija koja je prihvatila kavu izgovarala njeno ime na sli\u010dan na\u010din. Na njema\u010dkom se naziva \u201eKaffee\u201c, na talijanskom \u201ecaffe\u201c, na ruskom \u201eKophe\u201c i tako dalje.
\nKava se spominje i u Bibliji. David naime donosi pomirbeni dar u pr\u017eenim zrnima, tj. zrnima kave.
\nZemlja porijekla kave je Etiopija, gdje se kava do dana\u0161njeg dana uzgaja prirodnim putem. Kasnije su je uzgajali u blizini podru\u010dja Kaffa odakle se brzo pro\u0161irila diljem svijeta.<\/p>\n
Pr\u017eena kava stigla je u muslimanski svijet izme\u0111u 1300. i 1400. Prije toga konzumirana je sirova, ili je jednostavno \u017evakana svje\u017ea.
\nGodine 1517. nakon \u0161to je Kalif Selim I osvojio Egipat, kava je stigla u Konstantinopol. Ispijanje kave postaje navika diljem \u010ditavog Otomanskog Carstva.<\/p>\n
Prve kavane osnovane su u Meki i Konstantinopolu. Muslimanska religija uskoro ih je zabranila, proglasiv\u0161i ih mjestima grijeha i propasti.
\nSedmi listopada 1571. zna\u010dajan je u povijesti kave. Tog su dana zapadne pomorske snage nanijele te\u017eak poraz turskom carstvu u borbi kod Lepanta. Kao \u0161to je \u010desto slu\u010daj, pobjednik je usvojio neke navike pobije\u0111enih, te je kava prene\u0161ena na zapad preko Venecijanske Republike. Vrlo brzo kava je postala dar u posebnim prilikama. Ljubitelji kave slali su jedni drugima pladnjeve kave kao znak prijateljstva.<\/p>\n
Biljke Arabice \u010desto se uzgajaju na malim planta\u017eama. Njihov \u017eivotni ciklus po\u010dinje u uzgajali\u0161tima. Nakon nekoliko mjeseci mlade se sadnice presa\u0111uju na polja. Za dobivanje prvih plodova potrebne su otprilike \u010detiri godine. Ako su biljke zdrave nastavit \u0107e donositi plod sljede\u0107ih petnaest godina. U \u017eargonu, plodovi su poznati kao \u201ebobice\u201c i zriju u ciklusima. Cvjetanje i dono\u0161enje ploda odvija se nakon svake ki\u0161ne sezone.
\nU slu\u010daju da ki\u0161a pada cijele godine biljke istovremeno donose zelene i zrele plodove. Dodu\u0161e, ve\u0107ina zemalja proizvo\u0111a\u010da kave ima samo jednu ili dvije ki\u0161ne sezone na godinu. One obi\u010dno traju nekoliko mjeseci.<\/p>\n
Prve zrele \u201ebobice\u201c pojavljuju se u Keniji, u travnju u Novoj Gvineji, u kolovozu na Jamaici.
\nBerba koja se u potpunosti provodi ru\u010dno obi\u010dno traje nekoliko mjeseci. Ako se koristi posebna metoda poznata kao \u201epicking\u201c (\u201ebranje\u201c) ista se biljka treba obraditi 7\/8 puta.<\/p>\n
Kao i ve\u0107inu berbi na planta\u017eama, i berbu \u201ebobica\u201c obavljaju \u017eene kojima \u010desto poma\u017eu djeca. Beru se samo zrele \u201ebobice\u201c. Nna planta\u017eama koje proizvode plodove manje kvalitete, na primjer u Brazilu, svi plodovi bilo zreli ili zeleni beru se istovremeno.
\nLju\u0161tenje je br\u017ea i jeftinija tehnika od branja. U Brazilu, gdje se kava \u010desto uzgaja na ravnicama, koriste se posebni strojevi za berbu koji istovremeno trgaju \u201etre\u0161nje\u201c.<\/p>\n
U trgovini, kako bi razvrstali odre\u0111enu kakvo\u0107u kave, postoje razli\u010diti na\u010dini koji uzimaju u obzir sljede\u0107e karakteristike:
\nPodrijetlo \u2013 Mane – Botani\u010dka vrsta – Obrada – Godina usjeva – Oblik zrna – Boja<\/p>\n
Sazrijevanje kave traje od \u0161est do jedanaest mjeseci a cvjetanje usjeva u sezoni ovisi o klimi i tlu. Usjev za zemalje smje\u0161tene sjeverno od ekvatora cvjetaju\u0107e razdoblje se podudara sa na\u0161im proljetnim vremenom. Usjev je tada obavljen u zimsko vrijeme. Cvjetanje u zemljama smje\u0161tenim ju\u017eno od ekvatora je na kraju na\u0161eg ljetnog vremena. Berba zapo\u010dinjanje tijekom proljetnog vremena i nastavlja se do ljetnog vremena. \u010cesto se de\u0161ava da na stablu nailazimo na iste biljke koje su neke u cvijetu, neke zelene, crvene ili sme\u0111e. \u010cim vo\u0107e postigne savr\u0161eno sazrijevanje, kava mora biti pobrana. Berba plodova vr\u0161i se jedan po jedan. Ru\u010dno ili s posebnom opremom, ali mora biti selekcionirano ukoliko se \u017eeli posti\u0107i ve\u0107a kvaliteta kave.<\/p>\n
Ako berba nije gotova nakon sazrijevanja, plodovi mogu fermentirati, postaju gorki ili padnu na tlo. Takvi plodovi kave su neupotrebljivi te se bacaju. To je te\u017eak i skup proces. Zbog toga plodovi kave su obi\u010dno pobrani jednom usred razdoblja sazrijevanje kada i najve\u0107i dio sazrijeva.<\/p>\n
Kod nesazrijevanja jedni su plodovi pobrani a drugi ne. To smanjuje tro\u0161ak novog usjeva ali i izbjegava napad Stephanoderes kavenih \u0161teto\u010dina. Tehnologija omogu\u0107ava kori\u0161tenje posebne opreme koja vr\u0161i automatsko padanje. Veliki gusjeni\u010dari prolaze pored svakog retka grma i tresu plodove. Raznovrsnost i koli\u010dina padanja mijenja se od podru\u010dja do podru\u010dja. Pribli\u017ean usjev je izme\u0111u 200 Kg i 700 Kg proizvoda\/hektara.<\/p>\n
Za mnoge ljude (Roasting) pr\u017eenje je umjetnost, ali za talijane je ne\u0161to vi\u0161e. To je High-Tech nadzor zrna prilikom pr\u017eenja, razina pr\u017eenja, hla\u0111enja prepe\u010dene kave i drugih varijabla procesa. Pr\u017eenje se obavlja toplim zrakom kroz re\u0161etke (oko 240\u00b0C) te se lagano trese u normalnim posudama. Glavne izmjene zrna tijekom ovog koraka su gubljenje te\u017eine zbog isparavanja vode i lako hlapljivih tvari. Pove\u0107anje obujma u usporedbi sa sirovim proizvodom. Mijenjanje boje prema sme\u0111e-crnoj zbog pougljenja celuloze i karamelizaciji \u0161e\u0107era. Na zrnu se povr\u0161inski pojavljuju osnovna kavena ulja (“pyrolosis”). To dovodi do karakteristi\u010dne arome i na kraju do malog gubitak kofeina zbog topline. Povi\u0161enjem temperature pr\u017eenja smanjenje se koli\u010dina kofeina u zrnu.<\/p>\n
U Italiji pr\u017eenjm se dobije vrlo aromati\u010dna i ne siroma\u0161na kofeinom \u0161alica kave u usporedbi s kavom drugih dr\u017eava. Pr\u017eenje mo\u017ee pove\u0107ati mrvljivost proizvoda poma\u017eu\u0107i mljevenju. Tako\u0111er pove\u0107ava kapacitet upijaju\u0107i vla\u017enost. Zbog toga kava, posebno ako je kora oguljenja, mora biti \u010duvana unutar pakiranja pod vakumom ili s inertnim plinom.<\/p>\n
Razlika u kofeinu je o\u010dita. Arabica ima razinu kofeina od 1.1 % do 1.7 %. Robusta sadr\u017eava od 2 % do 4.5 %. Ravnote\u017ea savr\u0161enog pr\u017eenja je rezultat od dviju promjenjivih veli\u010dina: vrijeme i temperatura. Pra\u0107enjem ove dvije veli\u010dine, zahtjevaju znatna investicijska sredstva, ali rezultat je stvarno jedinstven.<\/p>\n
Kava mo\u017ee biti o\u010duvana u atmosferskom okru\u017eenju, kao na primjer normalna vre\u0107a, ali aroma \u0107e nestati nakon dva tjedna; ili s du\u0161ikom, i ovaj proces jam\u010di proizvodu o\u010duvanje arome od nekoliko godina. Zrno ili pr\u017eena kava bez kore mora biti pakirana u vakumu da bi odr\u017eavala sve svoje organske karakteristike. U vezi s tim postoje posebne tehnike \u010duvanja zrna kave u paketima. Ukoliko se radi o vakumskom paketu mljevene kave na njemu ne smije biti nikakvih dodataka. Izuzetak je ventil koji omogu\u0107ava izlaz plina iz paketa.<\/p>\n
Austrijski istra\u017eiva\u010di proveli su testove memorije na 15 zdravih volontera. Prvo nakon \u0161to su 12 sati apstinirali od kofeina, a zatim nakon konzumacije dvije \u0161alice kave. Pokazalo se da su u ovim drugim testovima, kada su ispitanici primili kofein, postignuti bolji rezultati, kao i br\u017ee reakcije. Tako\u0111er, nakon provedene magnetske rezonance, prona\u0111eno je da kofein utje\u010de na dva podru\u010dja u mozgu povezana s kratkotrajnim pam\u0107enjem. Svi ispitanici bili su redovni potro\u0161a\u010di kave koji u prosjeku dnevno piju \u0161alicu i pol tog napitka.<\/p>\n
Istra\u017eivanje ameri\u010dkih znanstvenika provedeno na 125.000 ljudi je pokazalo da kava mo\u017ee ubla\u017eiti negativan utjecaj alkohola na jetru. Utvr\u0111eno je da najmanje jedna \u0161alica kave na dan opasnost od ciroze jetre smanjuje za 20%. Rezultati istra\u017eivanja objavljeni su u \u010dasopisu Archives of Internal Medicine.
\nNavodi se da su korisna svojstva kave vi\u0161e dolazila do izra\u017eaja u ljudi koji su pili ve\u0107e koli\u010dine alkohola. Kava nije imala nikakva u\u010dinka na druge bolesti jetre.<\/p>\n
Rezultati istra\u017eivanja provedenog na Harvard Medical School, objavljeni po\u010detkom pro\u0161le godine American Journal of Epidemiology. Pokazali su da “nije utvr\u0111ena povezanost kave s kofeinom niti one bez njega, s rizikom od infarkta”, pa \u010dak i kod onih koji piju mnogo kave tj. \u010detiri \u0161alice dnevno. Istra\u017eivanjem je obuhva\u0107eno 340 mu\u0161karaca i \u017eena koji nisu imali infarkt ili anginu pektoris prije projekta. Rezultati su dobra nadgradnja na istra\u017eivanje o povezanosti kave i bolesti srca i krvnih \u017eila.<\/p>\n
Naime, 1997. godine, u ameri\u010dkom “National Institute of Health” procijenili su nekoliko istra\u017eivanja na temu kofeina i zaklju\u010dili da nema “izravnog odnosa izme\u0111u unosa kave i povi\u0161enog krvnog tlaka”. No, James Lane s Duke University Medical Centera u Durhamu uvjeren je da rizici postoje. Kofein povisuje krvni tlak pa tako mo\u017ee pridonijeti bolestima srca u zreloj dobi. Kroz proteklih 10 godina Lane je pokazao kako kofein iz \u010detiri ili pet \u0161alica kave, mo\u017ee povisiti tlak za 5 mm\/Hg. Kofein mo\u017ee pove\u0107ati i proizvodnju hormona stresa kao \u0161to su kortizon katekolamin. Najce\u0161\u0107e ba\u0161 ljudi koji se bave visoko stresnim poslovima, uzimaju goleme koli\u010dine kofeina, a on im \u017eivot \u010dini jo\u0161 stresnijim – tvrdi Lane. Uvjeren je da se veza izmedu kave i rizika, koja sigurno postoji, ne mo\u017ee dokazati zato \u0161to ljudi i nisu svjesni koliko kofeina unose u tijelo.<\/p>\n
Ima i novijih istra\u017eivanja koja govore u prilog kavi – tako su Journal of the American Medical Association objavljeni podaci desetgodi\u0161njeg sveobuhvatnog istra\u017eivanja o zdravlju mu\u0161karaca koje je vo\u0111eno u Brigham and Women ‘s Hospital, u Bostonu. Uklju\u010deno je 46.000 mu\u0161karaca u dobi od 40 do 75 godina, koji su odgovarali na niz pitanja o na\u010dinu \u017eivota i svome zdravlju, pa tako i o pijenju kave. Rezultati pokazuju da dvije do tri \u0161alice kave s kofeinom dnevno, smanjuju rizik od stvaranja ru\u010dnih kamenaca kod mu\u0161karaca za 40 posto. Kod onih koji piju \u010detiri ili vi\u0161e \u0161alica, rizik je manji za 45 posto. Znanstvenici su zaklju\u010dili da oni koji piju kavu bez kofeina te \u010daj i sokove, ne konzumiraju dovoljno kofeina i nemaju jednaku za\u0161titu. Nekoliko je teorija koje obja\u0161njavaju za\u0161to kava sprje\u010dava nastanak kamenaca. Kofein vjerojatno sprje\u010dava stvaranje pje\u0161\u010danih naslaga, a i djeluje kao blagi dijuretik.<\/p>\n
Zanimljivo je da je prije ve\u0107 utvr\u0111eno da \u010detiri \u0161alice kave dnevno smanjuju rizik od raka debelog crijeva. Naime, prou\u010davaju\u0107i 17 objavljenih istra\u017eivanja o pijenju kave i raku debelog crijeva, profesor Edward Giovanucci s Harvard Medical School utvrdio je da je rizik od tog raka 24 posto ni\u017ei kod onih koji piju \u010detiri ili vi\u0161e \u0161alica kave dnevno, nego kod onih koji rijetko ili nikada ne piju kavu. Istra\u017eivanja na kojima je temeljio rad, obavljena su u 10 zemalja, tijekom 30 godina. Giovannucci ka\u017ee da je najvjerojatnije obja\u0161njenje tog manjeg rizika u anti-mutageni\u010dke tvari koje ima u kavi, a koje sprje\u010davaju \u0161tetno djelovanje raznih mikroorganizama te u poja\u010danoj aktivnosti crijeva potaknuto tom kavom.
\nDodatno, pet istra\u017eivanja objavljenih u posljednjih 10 godina pokazuju da ljudi koji svakodnevno piju umjerenu koli\u010dinu kave imaju i manji rizik od ciroze jetre.<\/p>\n
Na naslovnicama mnogih novina na\u0161la se vijest kako su francuski znanstvenici dokazali da kofein ne stvara ovisnost. Astrid Nehlig iz laboratorija INSERM-a, francuskog Nacionalnog instituta za zdravlje, objavila je da davanje umjerenih doza kofeina \u0161takorima ne poti\u010de aktivnost u dijelu mozga nazvanom nucleus accumbens, koji ima ulogu u ovisnosti. \u010cak i najmanje doze kokaina, amfetamina, nikotina i morfija aktiviraju taj dio mozga. Aktivacija ovojnice nucleusa accumbensa jedan je od klju\u010dnih mehanizama ovisnosti o psihostimulansima.<\/p>\n
Kofein nas “di\u017ee” zbog toga \u0161to blokira prijamnike za mo\u017edanu kemikaliju adenozin koja ina\u010de uti\u0161ava aktivnost drugih neuroprijenosnika. Blokiranje adenozina poja\u010dava mo\u017edanu aktivnost te mo\u017ee neizravno podi\u0107i i razine dopamina. Iako kokain, alkohol, nikotin i heroin takoder podi\u017eu razine dopamina, francuski su znanstvenici odbacili ideju da je kofein opojno sredstvo koje izaziva ovisnost.
\nO\u010dito je da kofein dijeli neke osobine s opojnim drogama – priznaje Nehligova, no te\u0161ko da bi se mogao smatrati drogom, jer su glavni mehanizmi djelovanja kofeina i razli\u010ditih droga druga\u010diji.
\nHo\u0107e li uskoro uskrsnuti neki novi dokaz kako o kavi ipak mo\u017eemo postati ovisni, treba pri\u010dekati, jer na tome se intenzivno radi.<\/p>\n
Kava bogata antioksidansima
\nJedna do dvije \u0161alice kave dnevno mo\u017ee pomo\u0107i i u za\u0161titi organizma od raka jetre i debelog crijeva te \u0161e\u0107erne i Parkinsonove bolesti. Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Scranton ispitivali su sadr\u017eaj antioksidansa u preko 100 vrsta vo\u0107a, povr\u0107a, za\u010dina, napitaka i drugih prehrambenih artikala. Ustanovljeno je da kava sadr\u017ei vi\u0161e antioksidansa od svih ispitanih namirnica, bilo da je u pitanju kava s kofeinom ili bez njega. Jedna do dvije \u0161alice kave dnevno mo\u017ee pomo\u0107i i u za\u0161titi organizma od raka jetre i debelog crijeva te \u0161e\u0107erne i Parkinsonove bolesti.<\/p>\n
\u017dene koje konzumiraju velike koli\u010dine kave imaju manji rizik obolijevanja od dijabetesa, sugerira istra\u017eivanje provedeno uz sudjelovanje 29.000 ispitanica.
\nAmericki znanstvenici s University of Minnesota su rezultate svoje studije objavili u stru\u010dnom \u010dasopisu Annals of Internal Medicine.
\nPokazalo se da je rizik obolijevanja od dijabetesa u najvecoj mjeri bio smanjen kod ispitanica koje su konzumirale kavu bez kofeina, pa stoga istra\u017eiva\u010di pozitivan utjecaj kave pripisuju antioksidantima koje taj napitak sadr\u017ei. Znanstvenici zaklju\u010duju da antioksidanti imaju za\u0161titni u\u010dinak na beta stanice koje su u gu\u0161tera\u010di zadu\u017eene za proizvodnju inzulina. U istra\u017eivanju je utvrdeno kako ispitanice koje dnevno popiju najmanje 6 \u0161alica kave imaju za 22% manje izglede da \u0107e oboljeti od dijabetesa tipa 2. Kod ispitanica koje su dnevno konzumirale vi\u0161e od 6 \u0161alica kave bez kofeina taj je rizik bio smanjen za 33%.<\/p>\n
Kava osim kofeina sadr\u017ei i brojne druge, manje ispitane sastojke, me\u0111u kojima neki \u0161tite od karijesa, tvrde talijanski znanstvenici sa sveu\u010dili\u0161ta u Anconi nakon pokusa na umjetnoj povr\u0161ini.<\/p>\n
Zubni karijes nastaje tako da sastojci sline oblo\u017ee gornju povr\u0161inu zuba slojem sluzi. Tako se razmno\u017eavaju razli\u010dite vrste bakterija, me\u0111u kojima i bakterija karijesa streptococcus mutans, koje na kraju stvaraju \u010dvrste naslage. Dovoljnom opskrbom \u0161e\u0107erom, streptokoki oslobadaju kiselinu i napadaju zubnu caklinu. Odavno je poznato da sirova i pr\u017eena zrna kave sadr\u017ee antibakterijske tvari. Nejasno je jedino kako one djeluju, a nedostaje i potvrda na ljudima.
\nKava je samo jedna od \u017eive\u017enih namirnica u kojima su znanstvenici prona\u0161li tvari koje sprje\u010davaju nastanak karijesa u ranoj fazi. Tvari sli\u010dnih svojstava ima i u \u010daju i razli\u010ditom vo\u0107u, pa bi kao sastavni dijelovi teku\u0107ina za ispiranje usta ili zubnih pasta mogli biti korisni u borbi protiv karijesa.<\/p>\n
Njema\u010dki istra\u017eiva\u010di sa sveucili\u0161ta u Muensteru su u kavi otkrili antioksidant koji, po njihovom mi\u0161ljenju, mo\u017ee sprije\u010diti rak debelog crijeva. Testiranja provedena na \u017eivotinjama su pokazala da supstanca po imenu metilpiridinium poti\u010de djelovanje enzima za koje se vjeruje da mogu za\u0161tititi od pojave raka debelog crijeva. Ovo je prvo istra\u017eivanje koje je uspjelo identificirati specificni sastojak kave koji djeluje protiv raka. Znanstvenici dodaju kako \u0107e se tek nakon istra\u017eivanja provedenim na ljudima mo\u0107i utvrditi kolika je koli\u010dina kave potrebna da bi se postigao za\u0161titni u\u010dinak.<\/p>\n
Dosada\u0161nji rezultati sugeriraju da bi rizik obolijevanja od raka debelog crijeva moglo smanjiti redovito konzumiranje jake espresso kave. Metilpiridinium se gotovo isklju\u010divo mo\u017ee prona\u0107i u kavi i proizvodima od kave. Nema ga u sirovim zrnima kave, a nastaje tijekom procesa pr\u017eenja. Metilpiridinium je prisutan i u kavi s kofeinom i bez kofeina, te instant kavi.<\/p>\n
\u017dene koje zbog mutacija na genu BRCA1 imaju ve\u0107e izglede da \u0107e oboljeti od raka dojke mogu taj rizik smanjiti konzumiranjem kave. Istra\u017eiva\u0107i s University of Toronto su analizirali povezanost izme\u0111u konzumacije kave i rizika obolijevanja od raka dojke za 1690 \u017eena s opasnim mutacijama na genima BRCA1 i BRCA2.
\nU studiji koju je objavio International Journal of Cancer se pokazalo da \u017eene koje imaju mutacije na genu BRCA1 mogu konzumacijom 1-3 \u0161alice kave na dan svoj rizik obolijevanja od raka dojke smanjiti za 10%. Dnevna konzumacija 4-5 \u0161alica kave je izglede za pojavu bolesti smanjivala za 25%, a konzumacija 6 ili vi\u0161e \u0161alica kave na dan za cak 69%. Kava nije pru\u017eala za\u0161titu \u017eenama koje su imale mutacije na genu BRCA2.<\/p>\n
Znanstvenici vjeruju kako se za\u0161titni u\u010dinak kave temelji na visokoj razini fitoestrogena u tom napitku. Fitoestrogeni bi mogli smanjiti rizik obolijevanja od raka dojke jer su po strukturi sli\u010dni estrogenima koji nastaju u organizmu te se mogu vezati uz receptore za estrogen, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n
Istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu International Journal of Obesity ukazuje na povezanost konzumiranja kave i \u010daja te smanjenog rizika od dijabetesa. I ranija istra\u017eivanja pokazala su da kofein mo\u017ee smanjiti takav rizik, iako se jo\u0161 uvijek ne zna na koji na\u010din i za\u0161to. Me\u0111utim, prema ovom najnovijem istra\u017eivanju, redovno konzumiranje kave i \u010daja ima za\u0161titno djelovanje samo kod osoba mla\u0111ih od 60 godina. Tako\u0111er, povezanost vrijedi samo za osobe koje su uspjele smanjiti svoju tjelesnu masu, a poznato je da smanjenje te\u017eine korisno djeluje na kontrolu razine glukoze u krvi.
\nFetus, srce, jetra<\/p>\n
Kada se govori u utjecaju kave i drugih napitaka s kofeinom na zdravlje treba se sjetiti da su oni “juhica” razli\u010ditih kemikalija s raznolikim farmakolo\u0161kim me\u0111udjelovanjem koje mo\u017ee biti i suprotno djelovanju kofeina. Primjer su klorogeni\u010dne kiseline za koje se pokazalo da djeluju na prijamnike, receptore opijata na isti na\u010din kao lijekovi koji blokiraju takozvani “dobar osje\u0107aj” koji tjera ljude na kori\u0161tenje narkotika i alkohola.<\/p>\n
Danski su znanstvenici, pak, prije \u010detiri godine, dokazali i da nefiltrirana kava podi\u017ee razine lo\u0161eg LDL kolesterola za 9 do 14 posto, dok ista koli\u010dina filtrirane nema taj u\u010dinak. Znanstvenici to pripisuju u\u010dincima kavestola i kahveola, dvaju alkohola na\u0111enih u kavinom ulju. Mark Klebanoff s Nationl Institute of Child Health and Human Development iz Washingtona, tra\u017eio je u krvi dragovoljki, metabolit kofeina paraksantin da vidi ima li kofein u\u010dinak na rizik od poba\u010daja. Rizik je, utvr\u0111eno je, pove\u0107an samo kod \u017eena koje piju pet i vi\u0161e \u0161alica dnevno. To je umiruju\u0107i podatak, no, mnoge trudnice ionako prestanu piti kavu – jer im se izgubi okus.<\/p>\n
Brenda Eskenazi, s Berkeley University smatra da trudnice moraju paziti na koli\u010dine kofeina, radi sigurnosti on prolazi kroz posteljicu i ima du\u017ee vrijeme razlaganja kod trudnica. Mo\u017ee povisiti broj otkucaja srca fetusa, \u010dak i bez utjecaja na majku. Tako\u0111er, kofeina ima i u mlijeku dojilja, \u0161to mo\u017ee utjecati na dijete. Bilo kako bilo, rasprave o zdravstvenom utjecaju kofeina, nastavit \u0107e se sve dok ljudi budu uzimali ono \u0161to ga sadr\u017ei, prije svega kavu. \u010cvrsti i nepobitni dokazi da je kava \u0161tetna, kakvo postoje za pu\u0161enje, zna\u010dili bi golem problem za javno zdravstvo zbog milijuna u\u017eivatelja \u0161irom svijeta.<\/p>\n
Ljudi koji piju previ\u0161e alkohola, koji imaju previ\u0161e kilograma ili previ\u0161e \u017eeljeza u krvi, mo\u0107i ce smanjiti rizik od o\u0161te\u0107enja jetre svakodnevnim pijenjem kave ili \u010daja. Istra\u017eivanje provedeno na skoro 10.000 ljudi pokazalo je kako oni koji piju vi\u0161e od dvije \u0161alice kave ili \u010daja dnevno obolijevaju od kroni\u010dnih bolesti jetre upola manje od onih koji piju manje od \u0161alice dnevno.<\/p>\n
Kava ne poma\u017ee kod oboljenja jetre zbog drugih uzro\u010dnika, poput virusnih infekcija, pokazalo je istra\u017eivanje koje su proveli ameri\u010dki znanstvenici.
\n‘Iako je prerano preporu\u010divati pacijentima pove\u010davanje unosa kave ili \u010daja u organizam, nalazi na\u0161eg istra\u017eivanja potencijalno nude ljudima koji se nalaze u rizi\u010dnim grupama prakti\u010dan na\u010din kako da smanje rizik kroni\u010dnog oboljenja jetre’, rekla je doktorica Constance Ruhl, jedna od voditeljica istra\u017eivanja. ‘Uz to, nadamo se da \u0107e ovi na\u0161i zaklju\u010dci ponuditi neke smjernice znanstvenicima koji se bave bolestima jetre.’
\nRezultati istra\u017eivanja objavljenog u ameri\u010dkom stru\u010dnom \u010dasopisu Gastroenterology pokazuju da je kofein klju\u010d svega, a vjerodostojnost mu daje 9.849 u\u010desnika koji su u ovom vladinom istra\u017eivanju sudjelovali skoro 19 godina.<\/p>\n
Ako pijete puno kave, to samo po sebi ne mora zna\u010diti da \u0107ete se naci u skupini ljudi s ve\u0107im rizikom od sr\u010danog udara. Ispijanje kave mo\u017ee pove\u0107ati, ali i smanjiti rizik od sr\u010danog udara – sve ovisi o genetskom naslije\u0111u konkretne osobe, tvrde znanstvenici.
\nLjudi \u010diji je metabolizam sporiji imaju 36 posto pove\u0107an rizik od sr\u010danog udara ako piju dvije do tri \u0161alice kave dnevno. Daljnjom konzumacijom rizik eksponencijalno raste. Pritom valja spomenuti da je istra\u017eivanje provedeno na Sveucili\u0161tu u Torontu te je zasnovano na kavi kakva se obi\u010dno pije u Sjevernoj Americi. Dakle, u pravilu slabijoj i od instant kave kakvu mi pijemo, a puno slabijoj od turske kave. S druge strane, oni \u010diji je metabolizam brz te konzumiraju istu koli\u010dinu kave imaju za 22 posto smanjen rizik od sr\u010danog udara. To upu\u0107uje na zaklju\u010dak da kofein vi\u0161e \u0161tete napravi \u0161to se dulje zadr\u017eava u probavnom sustavu, ka\u017eu znanstvenici.<\/p>\n
U me\u0111unarodnoj trgovini kava se danas obi\u010dno nalazi odmah iza nafte, a \u010desto je \u010daste istim epitetom, “crno zlato”. Svih 50 zemalja izvoznika, predvo\u0111enih Brazilom, Kolumbijom, Indonezijom te Obalom Bjelokosti, oslanjaju se na sme\u0111a zrna kao glavni izvozni proizvod. Bez njih bi dr\u017eavni prora\u010duni bili vrlo tana\u0161ni. Milijuni ljudi \u0161irom svijeta \u017eive, na ovaj ili onaj na\u010din od kave. Jo\u0161 vi\u0161e od tog broja \u017eivi s kavom kao dijelom svakodnevnog \u017eivota. Kako je kava razvojem na\u010dina proizvodnje i prerade postajala sve profinjenija. Ali i jeftinija, zauzela je stalno mjesto gotovo u svakom domu.<\/p>\n
Ponegdje su kavi po\u010deli dodavati whiskey, rum ili sladoled. Tako su nastala raznolika pi\u0107a i napici koji u svojem nazivu nose i rije\u010d kava.
\nIroni\u010dno je da zrno veli\u010dine kikirikija ima samo jedan zadatak. Dati napitak doslovno bez prehrambene vrijednosti blago stimuliraju\u0107i zbog kofeina kojeg sadr\u017ei.
\nNaziv joj potje\u010de od latinskog oblika imena coffea, jednog od roda iz obitelji Rubiacea. Obitelji koja ina\u010de uklju\u010duje vi\u0161e od 500 rodova i 6.000 vrsta tropskog drve\u0107a i grmlja. Carolus Linnaeus, \u0161vedski botani\u010dar iz 18. stolje\u0107a, prvi je opisao rod coffee. No do dana\u0161njih se dana botani\u010dari nisu usuglasili oko klasifikacije zbog raznolikosti biljaka i zrna kave.<\/p>\n
Naime, vrste coffee mogu biti mali grm, ali i 10 metara visoko drvo. Boja listova je od purpurne do \u017eute, ali ponajvi\u0161e sjajno zelene. Unutar samog roda nalazi se oko 25 ve\u0107ih vrsta biljaka. No, tipi\u010dan kavopija naj\u010de\u0161\u0107e poznaje i u\u017eiva u dvije vrste: Coffea arabica (arabika) ili Coffea canepbara (robusta).<\/p>\n
\u010cemu uop\u0107e uklanjati iz kave jedini sastojak koji joj daje neko zna\u010denje? Kofein je prirodna tvar koja se nalazi u listovima, sjemenu i plodovima vi\u0161e od 60 biljnih vrsta \u0161irom svijeta. Uloga mu je, zanimljivo, rastjerivanje napasti – ponajprije kukaca. Mnoge namirnice i napici napravljeni su od tih sastojaka koji prirodno sadr\u017ee kofein. Kofein se ponekad dodaje hrani i napicima tijekom procesa proizvodnje da bi se poja\u010dao okus ili, u slu\u010daju lijekova, u\u010dinkovitost. No, kava je kraljica kofeina. Koli\u010dina te tvari u pojedinoj \u0161alici ovisi o brojnim \u010dimbenicima. Od vrste zrna i mjesta uzgoja, do na\u010dina prerade i pripremanja. (du\u017eina kuhanja, koli\u010dine vode, koli\u010dina kave te veli\u010dini \u0161alice).<\/p>\n
Dnevna koli\u010dina ne bi smjela prelaziti 500 miligrama kofeina ili \u010detiri \u0161alice kave. Smrtonosna doza je golema – uspijete li popiti izme\u0111u 50 i 100 \u0161alica jednu za drugom, umrijet \u0107ete. Kvalitetna, dobro pr\u017eena kava mo\u017ee sadr\u017eavati manje kofeina nego ona iz bla\u017eih, svje\u017eije pr\u017eenih zrna. Op\u0107enito, zrna arabike imaju manje kofeina, ali i bla\u017ei okus nego zrna robuste. Tako\u0111er, sadr\u017eaj kofeina u pripremljenom napitku razlikuje se ovisno o “formuli”. Mje\u0161avini kava pojedinih proizvo\u0111a\u010da, \u0161to je najce\u0161\u0107e tajna, a ponekad i meta industrijske \u0161pijuna\u017ee.<\/p>\n
Na biokemijskoj razini, kava pove\u0107ava lu\u010denje katekolarnina, neuroprijenosnika koji imaju veze s takozvanim “bori se ili bje\u017ei” odgovorom. Odgovorom na stres. Uzbu\u0111uju\u0107i i stimuliraju\u0107i u\u010dinak koji ima na \u017eivcani sustav. Glavni je razlog \u0161to ve\u010de koli\u010dine ili, prekasno popijena \u0161alica, mnogima ne dozvoljavaju zaspati.
\nNemaju svi ljudi isti odgovor, reakciju, na kofein. Malim dijelom razlog tome “\u010du\u010di” u genima, ali postoje i drugi \u010dimbenici. Naime, kofein se razgra\u0111uje u tijelu otprilike \u010detiri do \u0161est sati nakon uzimanja. To se vrijeme udvostru\u010duje kod \u017eena koje uzimaju pilulu, ali prepolovljuje kod pu\u0161aca.<\/p>\n
Zabrinutost za zdravlje kavopija nije novog datuma. Netko je zabilje\u017eio slu\u010daj izvjesne londonske dame, koja je 1674. godine tvrdila da je kava njezinog supruga u\u010dinila impotentnim. Ovovremeni strahovi javili su se po\u010detkom 70-ih godina pro\u0161log stoljeca. Tada su epidemiolozi doveli u vezu obilno pijenje kave s bolestima srca, rakom gu\u0161tera\u010de te problemima produ\u017eenja vrste. Do danas, ni\u0161ta od toga nije definitivno potvr\u0111eno. Ali ni opovrgnuto, iako je mnogo istra\u017eivanja na\u010dinjeno na tu temu u najuglednijim ustanovama. Dakako, oni koji pate od problema sa \u017eelucem dobro znaju da moraju biti oprezni s crnim napitkom. Kava poti\u010de lu\u010denje \u017eelu\u010dane kiseline i smetnje u probavnom sustavu.<\/p>\n
halloween<\/a> | kava<\/a> | lidlici<\/a> | vela gospa<\/a> | apartmani<\/a> | seat<\/a> | kristofor kolumbo<\/a> | hotel<\/a> | latte art<\/a> | natalna karta<\/a> | kako napraviti blog<\/a> | novogodisnje odluke<\/a> | FB<\/a><\/p>\n -736-<\/i><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"